Dramatično upozorenje: Vrijeme mira je gotovo, Evropa nije spremna na ono što dolazi

Kada se grupa odbrambenih stručnjaka prošlog mjeseca okupila u Whitehallu, sjedištu britanske vlade, kako bi razgovarala o spremnosti Ujedinjenog Kraljevstva i saveznika za rat koji bi, prema procjenama, mogao izbiti u narednih nekoliko godina, zaključak je bio jasan – Evropa nije spremna.

Ne radi se o ratnim huškačima, već o upućenim ljudima – sadašnjim i bivšim pripadnicima oružanih snaga, vladinim i NATO zvaničnicima te stručnjacima iz odbrambene industrije. Njihove procjene temelje se na obavještajnim informacijama koje ukazuju da se Rusija priprema za mogući direktan sukob s Evropom, piše CNN.

Promjena razmišljanja i kraj iluzije mira

Stručnjaci upozoravaju da je jedini način da se spriječi rat – biti spreman za pobjedu ako do njega dođe. Potrebna su veća ulaganja u evropsku odbranu, ali i potpuna promjena načina razmišljanja. Vrijeme kada je Evropa mogla ignorisati prijetnju rata je završeno, poručuju analitičari.

„Postoje naznake da su društva spremna voditi ovaj razgovor, ali vlade i dalje izbjegavaju da ga otvoreno započnu“, rekao je Sam Greene, profesor ruske politike na King’s Collegeu u Londonu.

Hibridni rat već traje

Sve je više dokaza da Rusija vodi hibridni rat protiv Zapada – sabotažama, kibernetičkim napadima i dezinformacijama. Zabilježena su narušavanja zračnog prostora NATO-a, ometanja GPS signala, kampanje dezinformacija i sabotaže kritične infrastrukture u više evropskih zemalja.

„Ljudi su uplašeni, posebno kako ovo postaje vidljivije. Dronovi iznad aerodroma već izazivaju strah da bi jedan mogao oboriti putnički avion“, kazao je Greene.

Upozorenja iz NATO-a i baltičkih zemalja

Iako Moskva još nije direktno napala članice NATO-a, obavještajne službe upozoravaju da bi se to moglo promijeniti. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte procjenjuje da bi Rusija mogla biti spremna na vojnu akciju protiv saveza u roku od pet godina.

Njemački obavještajci navode 2029. godinu kao mogući rok u kojem Moskva „drži otvorenom opciju rata protiv NATO-a“. Baltičke zemlje upozoravaju da bi napad mogao uslijediti već za tri godine.

Putin je nedavno izjavio da Rusija „ne planira rat s Evropom, ali je spremna ako ga neko započne“.

Planovi postoje, ali ne i resursi

NATO je razvio planove za odbranu Baltika, ali stručnjaci upozoravaju da su to „planovi na papiru“.

„Vlade ne preduzimaju potrebne korake. Još uvijek planiramo na osnovu stvari koje ne postoje“, rekao je Jack Watling iz londonskog instituta RUSI.

Slično upozorenje stiže i iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje vojni analitičari upozoravaju da bi zemlji trebalo deset godina da se pripremi za rat – dok procjene govore da bi sukob mogao izbiti za tri do pet godina.

„Problem nije u analizama, nego u volji i sposobnosti da se djeluje“, rekao je general Richard Barrons, dodajući da „civilno društvo i političari imaju druge brige“.

Evropa troši „dividendu mira“

Decenijama su evropske zemlje trošile novac na socijalne programe, a ne na odbranu, oslanjajući se na Sjedinjene Države. No, ruska invazija na Ukrajinu i poruke Donalda Trumpa da se Evropa više ne može oslanjati na američku zaštitu promijenile su kurs.

Danas 31 od 32 članice NATO-a ispunjava cilj trošenja 2% BDP-a na odbranu, dok se do 2035. planira povećanje na 5%. Ipak, mnogi analitičari sumnjaju da će to biti ostvarivo zbog ekonomskih pritisaka.

Težak razgovor s građanima

Političarima je teško otvoreno reći biračima da će dio resursa biti preusmjeren s društvenih programa na vojsku i da će više građana morati služiti u rezervnim snagama.

U Francuskoj je nedavno izazvano negodovanje kada je general Fabien Mandon upozorio da se zemlja mora „pripremiti na moguće gubitke“ ako dođe do šireg sukoba.

Dvije Evrope – različita percepcija prijetnje

U istočnoj Evropi opasnost se shvata ozbiljnije nego na zapadu. Poljska i baltičke zemlje već obnavljaju skloništa i ponovo uvode obavezni vojni rok. Švedska i Finska izdaju građanima uputstva za ponašanje u slučaju rata.

Robin Potter iz Chatham Housea ističe da zemlje s većim povjerenjem u institucije imaju i veću spremnost na zajedničku odbranu. „Ako ljudi vjeruju da država radi za njih, spremniji su da joj uzvrate. U društvima s manjim povjerenjem, to je mnogo teže“, naglasio je.