Tihi znakovi starenja koje svi ignorišemo: Ako radite ovo stalno, prebrzo starite
Naši geni imaju manji utjecaj na dužinu života nego što se često misli.
Način života – poput unosa tečnosti, upravljanja stresom i navika spavanja – daleko snažnije utiče na brzinu starenja.
1. Nikada ne pravite pauzu
Hronično preopterećenje poslom drži simpatički nervni sistem stalno aktivnim, što vodi ka sagorijevanju, poremećajima raspoloženja i oslabljenom imunitetu.
„Naša biologija funkcioniše u ritmovima – budnost i san, stres i oporavak. Kada nikada ne stanemo, oduzimamo tijelu vrijeme potrebno za obnovu.“
Kavin Mistri, doktor medicine
Dr. Mistri savjetuje da svakog popodneva odvojite 15 minuta za nestrukturirano vrijeme. Dopustite mislima da lutaju bez osjećaja krivice i vratite zaboravljenu vještinu nerada.
2. Hronična dehidracija
Mnogi ljudi žive u dugotrajnom stanju blage dehidracije, što utiče na rad mozga, detoksikaciju i podmazivanje zglobova.
„Dehidracija smanjuje zapreminu moždanog tkiva i pogoršava koncentraciju, raspoloženje i pamćenje.“
Kavin Mistri, doktor medicine
S vremenom to dovodi do umora, ubrzanog starenja kože, problema s bubrezima i slabije otpornosti na stres. Preporučuje se da dan započnete velikom čašom vode s malo morske soli i limuna, a zatim da vodu pijete ravnomjerno tokom dana.
3. Pretjerano nošenje slušalica
Slušalice mogu pomoći koncentraciji, ali njihova dugotrajna upotreba može imati negativne posljedice.
„Produžena upotreba slušalica odvaja vas od senzornog okruženja i preopterećuje slušni sistem, što dovodi do mentalnog zamora.“
Kavin Mistri, doktor medicine
Prekomjerno korištenje može utjecati i na loše držanje tijela, pritisak na nerve, smanjen protok krvi prema mozgu i slabiju respiratornu funkciju.
4. Preskakanje treninga snage
Mišićna masa jedan je od ključnih pokazatelja zdravog starenja. Njeno smanjenje usporava metabolizam i povećava rizik od dijabetesa.
„Mišići proizvode snažne antiinflamatorne supstance koje štite mozak i imunitet.“
Kavin Mistri, doktor medicine
Dovoljno je deset minuta vježbi s vlastitom težinom svakog jutra.
5. Život pod stalnim stresom
Hronični stres povezan je sa srčanim oboljenjima, probavnim problemima i oslabljenim imunitetom.
„Stres ubrzava ćelijsko starenje i povećava rizik od hroničnih bolesti povezanih s godinama.“
Dženifer Hankenson, doktor medicine
Vježbe svjesne pažnje, meditacija ili duboko disanje – čak i pet do deset minuta dnevno – mogu značajno pomoći.
6. Zapostavljanje oralne higijene
Pranje zuba prije spavanja važnije je za dugovječnost nego što se misli. Osobe koje to redovno rade imaju manji rizik od prerane smrti.
„Bakterije iz usne šupljine putem krvi mogu utjecati na zdravlje srca.“
Dženifer Hankenson, doktor medicine
7. Spavanje sa šminkom
Ova navika ubrzava starenje kože, remeti regeneraciju i potiče pojavu akni.
„Tokom dubokog sna koža se najintenzivnije obnavlja. Zapušena površina ometa taj proces.“
Kavin Mistri, doktor medicine
Preporučuje se skidanje šminke prirodnim uljima, poput jojobe, uz blagu masažu lica.
8. Stalna vezanost za uređaje
Neprestano izlaganje ekranima drži nervni sistem u stanju pripravnosti.
„Vagusni nerv, koji smiruje srce i varenje, zahtijeva trenutke tišine.“
Džozef M. Mersola, doktor osteopatije
Odmor nije lijenost – on je obnova.
9. Negativan pogled na život
Dugotrajna negativnost utiče i na mentalno i na fizičko zdravlje.
„Negativne emocije s vremenom mogu doprinijeti hroničnim upalama i stresu.“
Lakelin Eichenberger, doktor psihologije
Vođenje dnevnika zahvalnosti i okruživanje pozitivnim ljudima može napraviti veliku razliku.
10. Odsustvo planova
Nedostatak svrhe negativno utiče na psihu i tijelo.
„Imati čemu da se radujete donosi motivaciju i vitalnost.“
Lakelin Eichenberger, doktor psihologije
11. Neizazivanje mozga
Bez novih izazova mozak gubi prilagodljivost.
„Nedostatak mentalne stimulacije povećava rizik od kognitivnog propadanja.“
Lakelin Eichenberger, doktor psihologije
12. Nedostatak društvenog života
Socijalna izolacija dugoročno narušava zdravlje.
„Boravak među ljudima kroz aktivnosti koje volite štiti mentalno zdravlje.“
Džesika Korona Irvin, registrovana medicinska sestra
13. Cjelodnevno sjedenje
Dugotrajno sjedenje usporava metabolizam i slabi mišiće.
„Kretanje šalje snažne signale protiv starenja.“
Džozef M. Mersola, doktor osteopatije
Preporučuje se ustajanje svakih 30 minuta te svakodnevno kretanje u trajanju od 30 do 45 minuta.