U Srbiji građani masovno kupuju eure: Šta se dešava?
Juriš na mjenjačnice u susjedstvu počeo je prije desetak dana.
Državni dužnosnici, Narodna banka Srbije, čak i stručnjaci inače kritični prema vlastima… svi ovih dana pokušavaju uvjeriti građane da nema potrebe prazniti dinarske račune i kupovati eure.
No, mala runda telefoniranja mjenjačnicama diljem zemlje pokazuje drugu stranu.
Euro uživa znatno veći ugled od dinara – gotovo kao nekada njemačka marka. Uostalom, u Srbiji se o nešto većim iznosima govori u eurima, u njima su indeksirani krediti i mnoge cijene.
Juriš na mjenjačnice
"Imamo 500 eura, ali morate doći u sljedećih nekoliko sati. Ne možemo vam ih zadržati duže", kaže jedan mjenjač na Novom Beogradu dok bi drugi u Kragujevcu mogao bi "skupiti" 2000 eura za nekoliko sati. Kaže: "Tečaj je svugdje isti i teško ćete u cijelom Kragujevcu naći bolji."
Juriš na mjenjačnice počeo je prije desetak dana nakon što je predsjednik Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije protiv NIS-a mogle preliti i na sve banke koje posluju s naftnim gigantom, pa i na Narodnu banku Srbije (NBS), koja za sada nastavlja poslovati s Naftnom industrijom Srbije (NIS), piše Deutsche Welle.
Narodna banka sve je svalila na napise u medijima i na društvenim mrežama koji su "stvarali paniku bez realne osnove". Ponovili su da će, ako bude potrebno, prekinuti suradnju s NIS-om kako bi se sačuvao platni sustav Srbije.
No, panici je, čini se, pridonio i minimalni pad dinara od 0,2 posto u odnosu na euro nakon što je tečaj godinama bio gotovo fiksiran. "Skok koji smo imali ovog prosinca najveće je pomicanje tečaja u ovoj godini, a vjerojatno i dulje. Stanje je trenutačno normalizirano i tečaj je stabilan posljednjih nekoliko dana", rekao je Borislav Brujić iz Udruženja mjenjača Srbije, koji tvrdi da mjenjači imaju više eura nego što je dovoljno, a pozdravlja i odluku NBS-a da zabrani dodatnu proviziju.
Posljedice su još nejasne
Još se ne zna u kojoj su mjeri građani povlačili novac s računa iz banaka i kakve će to posljedice imati. Bankar Vladimir Vasić kaže da za paniku nije bilo pravih ekonomskih razloga: "Ali vidjeli smo kako djeluje ljudska psihologija. Informacije o NIS-u koje su ljudi dobili, bilo od državnih dužnosnika, bilo od oporbe, ali i pojedinih medija, stvorile su dojam da će se dogoditi nešto strašno. Kada to čuje običan čovjek, on razmišlja da je najbolje zamijeniti sav novac koji ima u eure jer je to stabilna valuta."
Ta vrsta panike nije zanemariva u zemlji u kojoj se dobar dio stanovništva sjeća hiperinflacije, dinara s bezbroj nula i sumnjivih tipova u kožnim jaknama koji na ulici u pola glasa nude devize. "To iskustvo trajno je oblikovalo nepovjerenje prema domaćoj valuti i institucijama", napominje Ivan Stanojević, docent političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu.
On smatra i da vlasti ciljano stvaraju paniku: Najjednostavniji odgovor jest da je panika potrebna samo Vučiću. Ako su ljudi u panici i strahu, on može glumiti spasitelja i rješavati krize koje je sam izazvao, kao u slučaju NIS-a, ili izmislio, kao u slučaju potencijalnog sloma financijskog sustava."
