Stigla reakcija europskih čelnika nakon sastanka, oglasio se i Zelenski: "Ovo je bolno"
Odluke o potencijalnim ukrajinskim teritorijalnim ustupcima može donijeti isključivo narod Ukrajine, i to tek kada budu uspostavljena snažna sigurnosna jamstva koja bi, prema prijedlogu evropskih čelnika, uključivala multinacionalne snage pod vodstvom Evrope – navodi se u zajedničkom saopćenju objavljenom nakon sastanka u Berlinu u ponedjeljak.
Izjavu su potpisali deset evropskih lidera i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, a uslijedila je nakon sastanka u Berlinu na kojem je pružena podrška mirovnim pregovorima između američkih i ukrajinskih zvaničnika, čiji je cilj okončanje gotovo četverogodišnjeg rata.
U saopćenju se ističe da bi Ukrajina trebala imati oružane snage od oko 800.000 vojnika kako bi bila u stanju odvratiti potencijalne napadače. Osim toga, Evropa bi trebala koordinirati „multinacionalne snage za Ukrajinu“ u kojima bi učestvovale zemlje koje to žele, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.
„To će pomoći u obnovi ukrajinskih snaga, osiguranju ukrajinskog neba i mora, a uključuje i djelovanje unutar same Ukrajine“, stoji u dokumentu.
Sigurnosna jamstva uključivala bi i mehanizam za nadzor primirja pod vodstvom SAD-a, koji bi omogućio rano upozorenje na mogući napad i brzu reakciju u slučaju kršenja prekida vatre.
„Odluke o teritoriju su na narodu Ukrajine, nakon što se učinkovito uspostave snažna sigurnosna jamstva“, navodi se u zajedničkoj izjavi evropskih čelnika.
Na sastanku u Berlinu prisustvovao je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je tokom vikenda razgovarao s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom.
Neimenovani američki zvaničnik rekao je novinarima da bi, prema sporazumu o kojem se razgovaralo u Berlinu, Ukrajina mogla dobiti sigurnosna jamstva slična članku 5. NATO-a – prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. Također je dodao da su američki pregovarači poručili Ukrajini da mora pristati na povlačenje svojih snaga iz istočnog Donecka kao dio mogućeg dogovora o okončanju rata.
Nazivajući teritorijalne ustupke „bolnima“, Zelenski je rekao: „Iskreno govoreći, i dalje smo na suprotnim pozicijama.“ Ipak, izrazio je uvjerenje da će američki pregovarači pomoći u pronalasku kompromisa. „Ne mislim da SAD išta traže. Vidim nas kao strateške partnere – rekao bih da su ono što smo čuli po pitanju teritorija zahtjevi Ruske Federacije.“
Rusija je anektirala istočnu ukrajinsku regiju Donbas, koja obuhvata Doneck i Luhansk, te još tri regije uključujući Krim – što Kijev i evropski saveznici smatraju neprihvatljivim. Ruske snage i dalje ne kontrolišu u potpunosti teritorije na koje Moskva polaže pravo, uključujući oko petinu Donecka.
Rjabkov: „Na rubu smo“
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za ABC News da vjeruje kako su zaraćene strane „na rubu“ diplomatskog rješenja za okončanje rata koji Moskva vodi protiv Ukrajine.
„Spremni smo postići dogovor“, rekao je Rjabkov, govoreći u ime vlade predsjednika Vladimira Putina, te dodao kako se nada da bi sporazum mogao biti postignut što prije.
Američki zvaničnici iz Trumpove administracije signalizirali su da je mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine „bliže nego ikad prije“, tvrdeći da je 90 posto spornih pitanja već riješeno.
Ipak, Rjabkov je ponovio dugogodišnje zahtjeve Moskve koje Kijev smatra neprihvatljivima – među njima i potpunu rusku kontrolu nad Krimom te nad još četiri djelimično okupirane regije. „Ukupno ih je pet i ni u kojem obliku ne možemo pristati na kompromis“, rekao je Rjabkov.
Još jedna tačka prijepora za Moskvu je moguće raspoređivanje trupa zemalja članica NATO-a u Ukrajini nakon rata. Rjabkov je naglasio da Rusija neće pristati ni na kakav sporazum koji bi uključivao prisutnost NATO snaga na ukrajinskom tlu, čak ni ako bi bile dio mirovnih ili sigurnosnih misija.
„Ni u jednom trenutku nećemo prihvatiti, složiti se s tim, niti biti zadovoljni bilo kakvom prisutnošću NATO snaga na ukrajinskom teritoriju“, rekao je.
Rjabkov je odbio nazvati aktuelni sukob ratom, koristeći termin koji preferira Kremlj – „specijalna vojna operacija“. „Radimo ono što radimo i želimo to završiti, a hoće li to biti zaustavljeno, zavisi od toga kako ljudi koji podržavaju vlasti u Kijevu prihvate neizbježan ishod našeg uspjeha“, rekao je.
Na pitanje o civilnim žrtvama, Rjabkov je izjavio da „osjeća suosjećanje“, ali da je, kako kaže, „cilj svega što radimo omogućiti tim ljudima da žive bolje i da budu tamo gdje pripadaju – u Rusiji“.
Govoreći o odnosima s Washingtonom, Rjabkov je kazao da će napredak u pitanjima nuklearne sigurnosti i kontrole naoružanja biti moguć tek kada Moskva procijeni da je američka politika prema Rusiji suštinski i trajno promijenjena.
Prošlog mjeseca, u intervjuu za ruski državni časopis International Affairs, Rjabkov je spomenuo i mogućnost novog sastanka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom nastavka razgovora o miru u Ukrajini. „Ništa ne bih isključio“, rekao je tada Rjabkov.
