Tajna Kremlja koja plaši Zapad: Bivši Putinov saradnik otkrio nešto što ledi krv u žilama!
Ruski predsjednik Vladimir Putin ima dovoljno finansijskih rezervi da nastavi rat u Ukrajini još nekoliko godina, uprkos rastućem ekonomskom pritisku i znacima stagnacije ruske privrede. To je za američku televizijsku mrežu CNBC izjavio Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik guvernera Centralne banke Rusije. Aleksašenko je upozorio da se ruska ekonomija nalazi „na ivici stagnacije“, uz loše raspoloženje u privrednim krugovima i znatno usporavanje rasta. Prema procjenama Centralne banke Rusije, ekonomski rast u ovoj godini iznosit će svega 0,9 posto, u poređenju sa 4,3 posto koliko je zabilježeno prošle godine.
Ipak, kako navodi CNBC, Aleksašenko ističe da, uprkos slabim makroekonomskim pokazateljima, Kremlj i dalje raspolaže dovoljnim finansijskim kapacitetom za nastavak rata. „Nažalost, odgovor je – da“, rekao je on na pitanje da li Putin ima dovoljno novca za finansiranje sukoba. „Uprkos svim glasinama, rastu budžetskog deficita i sve većem zaduživanju Ministarstva finansija, on ima dovoljno sredstava za rat.“
Prema njegovim riječima, ruski predsjednik sposoban je finansirati rat još najmanje dvije do tri godine, a „možda i duže“. Aleksašenko dodaje da inflacija u Rusiji pokazuje znakove postepenog smirivanja, ali da se privredni sektori razvijaju neujednačeno – dok pojedine grane stagniraju ili nazaduju, druge nastavljaju da rade u ratnom režimu.
Rusija je započela punu invaziju na Ukrajinu početkom 2022. godine, a sukob je sada ušao u četvrtu zimu. U međuvremenu, upozorenja o mogućem širenju ruskih vojnih ambicija dolaze i iz NATO-a. Generalni sekretar Alijanse Mark Rute izjavio je da su zemlje članice „sljedeća meta Moskve“, upozorivši da bi Rusija, s ekonomijom potpuno podređenom ratu, mogla biti spremna za sukob s NATO-om u roku od pet godina.
Paralelno s tim, Rusija pokušava da se pravno suprotstavi zapadnim mjerama. Centralna banka Rusije saopćila je da je pokrenula tužbu protiv belgijske klirinške kuće Euroclear pred sudom u Moskvi, zbog, kako navodi, štete nastale usljed zamrzavanja ruskih sredstava. Moskva tvrdi da joj je onemogućeno da upravlja vlastitim novcem i hartijama od vrijednosti, dok Evropska komisija razmatra mehanizme za korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine.
U političkom smislu, rat sve više testira strpljenje Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik SAD-a Donald Tramp, koji od marta 2025. godine ponovo obavlja tu funkciju, otvoreno je pokazao frustraciju zbog zastoja u mirovnim pregovorima između Moskve i Kijeva. Prema navodima Bijele kuće, Tramp je „izuzetno nezadovoljan“ i Rusijom i Ukrajinom, kao i evropskim saveznicima, zbog, kako ocjenjuje, beskrajnih sastanaka bez konkretnih rezultata.
Tramp je posljednjih dana kritikovao evropske lidere, poručivši da ne želi da „gubi vrijeme“ na razgovore koji ne vode ka rješenju. Istovremeno, njegov kabinet tvrdi da je Vašington uložio više od 30 sati intenzivnih razgovora s ruskim, ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u proteklim sedmicama.
Mirovni plan, koji su prvobitno sastavili američki i ruski predstavnici bez učešća Ukrajine, predviđao je teritorijalne ustupke Kijeva i smanjenje ukrajinskih oružanih snaga. Iako je dokument kasnije izmijenjen, pitanje teritorije i sigurnosnih garancija za Ukrajinu ostaje ključna tačka spora. Prema navodima američkih medija, Kijev je pod pritiskom da se o sporazumu izjasni prije Božića.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je da Tramp „ne želi više razgovore radi razgovora“, već konkretne poteze koji bi doveli do okončanja rata. „On želi akciju i kraj ovog sukoba“, poručila je Levit, naglašavajući da će SAD poslati svog predstavnika na daljnje pregovore samo ako procijene da oni imaju smisla.
