5 stvari koje treba znati o sukobu Venecuele i SAD
Zapljena "veoma velikog" naftnog tankera kod obale Venecuele, kako je to opisao predsjednik SAD Donald Tramp, najnovija je eskalacija sukoba između dvije zemlje.
Tramp je posljednjih mjeseci u Venecuelu poslao tajne operativce CIA, obećao obračun sa narko-bandama, tražio masovne deportacije Venecuelanaca iz SAD, poslao najveći nosač aviona na svijetu u region, kao i 15.000 vojnika i borbenih aviona, te potopio desetine navodnih narko-brodova, što je dovelo do 87 smrtnih slučajeva. Kako je došlo do toga?
1. Koji je kontekst sukoba Amerike i Venecuele?
Odnosi između dvije zemlje zategnuti su od 1999, kada je ljevičarski populista Ugo Čavez postao predsjednik Venecuele. On je optužio SAD da su podržale pokušaj puča protiv njega 2002, nakon čega je Venecuela protjerala američkog ambasadora.
Tenzije su postepeno rasle nakon što je aktuelni, ali osporavani predsjednik Nikolas Maduro preuzeo vlast poslije smrti Čaveza 2013, a kulminirale su tokom Trampovog prvog mandata.
SAD su 2019. podržale Madurovog protivnika Huana Gvaida u sporu oko predsjedničkih izbora iz 2018, koji je trajao do 2023. i izazvao globalnu podjelu u podršci rivalima.
Maduro je ponovo izabran 2024. pobijedivši nezavisnog kandidata Edmunda Gonzalesa.
Njegova glavna protivnica Marija Korina Maćado bila je spriječena da se kandiduje nakon što je osuđena za umiješanost u "korupcionašku zavjeru", zajedno sa Gvaidom, prema presudi Vrhovnog suda Venecuele.
Mnogi međunarodni posmatrači smatrali su da je slučaj montiran. Rezultat izbora izazvao je široku skepsu.
Maćadova je ove godine dobila Nobelovu nagradu za mir.
2. Hoće li Amerika da Maduro ode?
Maduro je u septembru izjavio da SAD "traže promjenu režima putem vojne prijetnje" i prošle nedjelje dodao da Tramp "izmišlja ekstravagantnu, vulgarnu, kriminalnu i potpuno lažnu priču" kao izgovor za takav potez.
Tramp je bio nešto manje direktan, rekavši u vezi sa tankerom da se "dešavaju i druge stvari", bez daljih objašnjenja. Međutim, za "Politico" je prošle nedjelje izjavio da su Madurovi "dani odbrojani" i odbio da isključi mogućnost kopnene invazije na Venecuelu.
3. Važe li i dalje sankcije Venecueli?
Da, sankcije koje su SAD uvele Venecueli su opsežne i na snazi su od 2019, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu u kojoj se navodi: "Sva imovina vlade Venecuele u Sjedinjenim Državama... blokirana je i ne može se prenositi, povlačiti ili na bilo koji način koristiti."
Ove sankcije su slične onima koje su uvedene Kubi, Iranu i Sjevernoj Koreji.
4. Da li SAD hoće venecuelansku naftu?
Amerika će zadržati naftu sa zaplijenjenog tankera.
"Zadržaćemo je, pretpostavljam", odgovorio je Tramp na pitanje šta će biti sa zaplijenjenom naftom.
Uprkos demantijima Bijele kuće, mnogi posmatrači, kao i Maduro, smatraju da ogromne rezerve nafte u Venecueli, uz relativno siromašno društvo, čine zemlju privlačnom metom za Trampovu administraciju.
Venecuela posjeduje 303 milijarde barela sirove nafte - što je oko petine svjetskih rezervi. Međutim, sankcije su Venecuelu isključile iz većine najprofitabilnijih svjetskih tržišta nafte, primoravajući je da prodaje po sniženim cijenama Kini.
Iako su SAD vodeći svjetski proizvođač nafte, Venecuela proizvodi težu sirovu naftu koja se koristi za proizvodnju dizela - koji je deficitaran širom svijeta.
U otvorenom pismu prošlog mjeseca Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEK), čiji SAD nisu član, Maduro je optužio SAD da upućuju "eksplicitne prijetnje" njegovoj zemlji, na način koji "ozbiljno ugrožava stabilnost venecuelanske proizvodnje nafte i međunarodnog tržišta".
5. Zbog čega Amerika napada brodove?
Američki Stejt department insistira da je zabrinutost zbog trgovine dro*om razlog eskalacije Trampovog interesa za Venecuelu, navodeći da zemlja ostaje "čvrsta u svojim operacijama protiv droge na Karibima i svojoj posvećenosti zaštiti Amerikanaca od smrtonosnog otrova Madurovog režima".
Tramp je rekao da smrtonosni napadi SAD na brodove ciljaju "narko-teroriste".
Tako tvrda pozicija prema zemlji koja je geografski tako blizu SAD vjerovatno će naići na odobravanje Trampovih domaćih pristalica, iako su mnogi stručnjaci u obje zemlje doveli u pitanje zakonitost tih napada, prenosi Deutsche Welle.
