Gorivo u Srbiji poskupljuje, BiH čeka teža sudbina: Gas će biti skuplji za sve
Kada je riječ o energetskom potencijalu, Bosna i Hercegovina ga ima u ogromnim količinama — ali i gotovo jednako toliku neiskorištenost. Svaki put kada zahladi, tema plina ponovo dolazi u fokus, naročito nakon odluka Evropske unije i energetske krize u Srbiji.
U posljednje dvije sedmice Sjedinjene Američke Države odlučile su preuzeti inicijativu nad projektom južne interkonekcije, te svakodnevno rade na njegovoj implementaciji. Danas su se premijer Federacije BiH, predstavnici Naše stranke i SDA sastali s direktorom Ureda za evropska i evroazijska pitanja. Razgovarano je o napretku realizacije projekta, energetskoj sigurnosti i prosperitetu koji bi donijela diverzifikacija, ali ne i o konačnoj cijeni koju će plaćati građani.
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku:
– Svaki projekat mora biti isplativ, zato investitor i ulazi u njega. Istina, ovdje govorimo o energetskoj sigurnosti i o energentu koji BiH nema diverzifikovan. Ako govorimo o visini i povratu investicije, nepoznanica je mnogo — između ostalog, i sama cijena gasa. Ali po svim logičkim parametrima, taj gas bi morao biti skuplji za građane BiH.
Za građane u Srbiji, vrlo je izvjesno da će nafta poskupjeti, ukoliko je uopće budu imali nakon uvođenja sankcija. Prvi danak već su platile pančevačka Rafinerija i Petrohemija, koje su obustavile rad.
Danilo Šuković, bivši član Savjeta za borbu protiv korupcije u Srbiji:
– Cijene moraju skočiti. Snabdijevamo se naftnim derivatima dok Rafinerija ne proradi, i to pod nepovoljnijim uslovima – zbog transporta i uvoza po većim cijenama. Na kraju sve plaćaju građani, naročito siromašni. Bogata i korumpirana elita uvijek pronađe način da izbjegne posljedice.
Koliko je energetska diverzifikacija važna, pokazuje primjer kompanije NIS u Srbiji. Srećom, BiH tek manji procenat ukupne potrošnje nafte dobija iz tog izvora.
Nihad Harbaš:
– Ova situacija s Gaspromom i NIS-om ne bi trebala imati veliki utjecaj jer je tržište nafte donekle diverzifikovano, ali veći izazov predstavlja pitanje plina.
Problem dodatno komplikuje zabrana uvoza ruskog plina koju je EU najavila s rokom do početka 2027. godine, a za plinovodni transport već od 17. juna 2026. Najoptimističnije procjene pokazuju da južna interkonekcija neće biti završena u naredne tri do četiri godine — što znači da bi BiH u tom periodu mogla ostati bez plina.
Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku:
– Sve zavisi od čvrstine stava EU. Sve su te odluke u suštini političke, pa tek onda tržišne. Ako neko zaista bude vodio računa o građanima BiH, nadam se da neće insistirati na toj zabrani, jer mi nemamo nikakvu alternativu.
Zabrinutost raste i u Srbiji, od koje BiH trenutno u potpunosti zavisi za snabdijevanje plinom.
Nebojša Atanacković, bivši većinski vlasnik Nafte AD Srbija:
– Gas se ne može dopremati u kanticama, niti ga možemo kupovati od komšija. On ide samo gasovodom. Ako bude ograničenja, a do juna je dozvoljen tranzit gasa za treće zemlje, neophodno je imati dugoročni ugovor sa snabdjevačem.
BiH takav ugovor trenutno nema. Prethodni je produžen aneksom samo na mjesec dana, a pretpostavlja se da će novi biti potpisan do kraja godine, po uzoru na aranžman Srbije.
To znači da zemlju može čekati ozbiljan energetski problem i period hladnih radijatora, ukoliko Evropska unija ne bude imala razumijevanja i ne dozvoli dodatno prelazno razdoblje dok traje izgradnja južne interkonekcije.
