Nakon Trumpove objave kripto se srušio kao nikad

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je pokrenuo trgovinsku ofanzivu protiv Kine, kao odgovor na ograničenja koja je Peking uveo sektoru rijetkih minerala od strateškog značaja.

Trump je jučer na svojoj mreži Truth Social objavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti dodatne carine od 100 posto na kinesku robu, uz postojeće, s početkom 1. oktobra ili ranije.

„Kina je preduzela neviđen korak“

• „Upravo je potvrđeno da je Kina zauzela izuzetno agresivan stav u trgovini, poslavši svijetu neprijateljsko pismo u kojem navodi da će, s učinkom od 1. novembra 2025. godine, uvesti široke kontrole izvoza na gotovo sve proizvode koje proizvode, pa čak i na neke koje uopće ne proizvode.
• To se odnosi na sve zemlje, bez izuzetka, i jasno je da je riječ o planu osmišljenom prije mnogo godina. To je potpuno nezapamćeno u međunarodnoj trgovini i predstavlja moralnu sramotu u odnosima s drugim državama.
• Na osnovu toga, i govoreći samo u ime SAD-a, a ne drugih zemalja koje su također pogođene, od 1. novembra 2025. (ili ranije, zavisno od kineskih poteza), Sjedinjene Američke Države uvest će carinu od 100% na kinesku robu, povrh svih postojećih carina.
• Također, 1. novembra uvest ćemo i vlastite kontrole izvoza na sve ključne tehnologije i softver“, naveo je Trump.

Masovna likvidacija na kripto tržištu

Trumpova objava izazvala je snažnu reakciju na globalnom kripto tržištu, koje je u roku od jednog sata doživjelo likvidacije pozicija u vrijednosti većoj od 7,5 milijardi dolara.

Prema podacima Coinglassa, u tom periodu likvidirano je 6,22 milijarde dolara dugih i 1,29 milijardi dolara kratkih pozicija.

Bitcoin je predvodio s 1,83 milijarde dolara likvidacija, a slijedili su Ethereum (1,68 milijardi), Solana (614,38 miliona) i XRP (432,46 miliona).

Likvidacija označava prisilno zatvaranje pozicije kada investitor izgubi previše novca i više nema dovoljno sredstava da pokrije gubitke, što se najčešće dešava kod trgovanja s polugom, odnosno posuđenim novcem.

U posljednja 24 sata, s tržišta kriptovaluta nestalo je više od 9 milijardi dolara — uključujući 7,5 milijardi dugih i 1,5 milijardi kratkih pozicija. Ukupno je 1,4 miliona investitora izgubilo svoje pozicije.

Izvještaj Valuermarketa okarakterisao je događaj kao „najveću jednodnevnu likvidaciju u historiji digitalne imovine“. Cijena Bitcoina pala je s preko 122.000 na 105.000 dolara, što je jedan od najtežih padova u novijoj historiji.

Reakcije tržišta

Trump je ranije istog dana na mreži Truth Social upozorio da Kina postaje „vrlo neprijateljski nastrojena“ i da planira ograničiti izvoz ključnih sirovina i proizvoda.

Ta objava odmah je izazvala pad glavnih indeksa na njujorškoj berzi: Dow Jones je pao za 1,9%, S&P 500 za 2,7%, a Nasdaq za 3,5%.

Iako Trump ne ispunjava uvijek svoje prijetnje, investitori, potrošači i kompanije i dalje izražavaju zabrinutost.

Ovisnost SAD-a o kineskoj robi

Sjedinjene Američke Države i Kina su najveće svjetske ekonomije. Iako je Meksiko nedavno preuzeo poziciju glavnog dobavljača robe u SAD, Amerika i dalje zavisi od stotina milijardi dolara vrijedne kineske robe — posebno elektronike, odjeće i namještaja.

Trump je ranije pozivao izvršne direktore, naročito u tehnološkom sektoru, da vrate proizvodnju u SAD, ali je kasnije ublažio pristup nakon što su kompanije najavile milijarde dolara investicija u američku proizvodnju — iako i dalje većinu svojih proizvoda izrađuju u inostranstvu.

Nakon što je u aprilu uveo carine od 145% na kinesku robu, Trump je uveo izuzeće za elektroniku, podvrgavajući je carini od 20%. Taj potez bio je priznanje da njegova administracija razumije potencijalnu štetu koju bi visoke carine mogle nanijeti američkoj ekonomiji.

U maju su američki i kineski zvaničnici dogovorili međusobno smanjenje carina — Kina je smanjila stope s 125% na 10%, dok su SAD smanjile s 145% na 30%, što je nakratko podiglo berze obje zemlje.