Putin je rat u Ukrajini uspio dovesti pred vrata Europe
Bez ispaljenog metka, ruski predsjednik Vladimir Putin uspio je tokom protekle sedmice da rat u Ukrajini prenese i pred vrata miliona Europljana koji su dosad bili uglavnom pošteđeni sukoba. CNN u analizi piše da je „hibridni rat“ s kojim se Stari kontinent suočava svojevrsni poklon za Putina, iako sa sobom nosi i određene rizike za Rusiju.
Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je zabrinutim građanima da bi Evropa trebala prihvatiti „nasilnije i češće hibridne napade kao novu stvarnost“. Ipak, izbjegla je da direktno optuži Rusiju, navodeći je samo kao najveću prijetnju, jer bi prebrzo pripisivanje krivice moglo da ide u korist Moskve.
Jedna od odlika ovakvih napada je upravo neizvjesnost – krivac ostaje anoniman, a čekanje na razjašnjenje dodatno potkopava povjerenje građana u vlasti. Frederiksen je upozorila da napadači žele da naruše povjerenje javnosti u institucije.
Dronovi u Poljskoj, povrede zračnog prostora iznad Estonije, hakerski napadi na aerodrome i infrastrukturu – sve to otvara pitanja da li se radi o namjernoj eskalaciji Moskve ili o slučajnim incidentima. Danska obavještajna služba priznala je da nema dovoljno dokaza da imenuje krivce, dok je policija unutrašnje sigurnosti ocijenila da je „rizik od ruske sabotaže visok“.
Strah od sabotaže već mjesecima lebdi nad Evropom. U Velikoj Britaniji uhapšeni su pojedinci zbog pokušaja podmetanja požara u skladištima za ukrajinsku robu, a u Poljskoj su uhapšeni mladi Ukrajinci za koje se sumnja da su djelovali po nalogu Moskve. U međuvremenu, hakerski napadi pogađaju sve – od softvera na aerodromima do londonskih vrtića.
Za Putina, ovo je prilika da Evropljanima nametne osjećaj širenja sukoba i da ih podsjeti na cijenu podrške Ukrajini. Kašnjenja letova, rast cijena energenata i sajber napadi sada direktno pogađaju svakodnevni život, dok američka administracija traži da Evropa bude odgovornija za vlastitu odbranu.
Ali hibridna previranja nose i ozbiljne izazove za evropske vlade. Potrebno je ulagati u otporniju infrastrukturu, jaču sajber zaštitu i stalnu, skupu protivzračnu odbranu. Situacija u kojoj skupi borbeni avioni presreću jeftine dronove pokazuje da su troškovi neodrživi na duže staze.
Za Rusiju, međutim, postoje i rizici: saboteri mogu izazvati žrtve u NATO zemljama, Moskva može biti optužena i za ono što nije učinila, a nepredvidiva reakcija Washingtona može dovesti do eskalacije.
Putin, koji inače izbjegava visoke rizike, čini se da je intenzivirao pritisak na Evropu tek nakon jačanja odnosa s Kinom. Ipak, ovi napadi – bilo planski ili slučajni – stavljaju dodatni teret na obične Evropljane i njihove vlade.
CNN zaključuje da je Evropa u posljednjem mjesecu dobila novi set skupih briga bez jasnog krivca i lakog rješenja. Ta distrakcija sama po sebi je dovoljna pobjeda za Putina, u četvrtoj godini rata koji smatra egzistencijalnim.
