Ovo su 3 ključna simptoma koja najavljuju srčani udar: Mnogi prave istu grešku

Moždani i srčani udari i dalje su vodeći uzroci smrti u Srbiji, a kardiolog dr Petar Borović u emisiji „150 minuta“ na Prvoj televiziji objasnio je zašto promjene vremena predstavljaju dodatni rizik, te na šta moramo obratiti pažnju.

Srčani udar i unos vode

– Znate, 46 posto stanovništva Srbije ima povišen krvni tlak. To je zastrašujući postotak. Čak 47 posto ima povišene masnoće u krvi. Kad se ta dva faktora poklope, rizik od srčanog i moždanog udara naglo raste. A najveći problem je što većina ljudi ne unosi dovoljno vode, rekao je dr Borović.

Prema istraživanjima, čak 80 posto ljudi u Srbiji ne unosi dovoljno tekućine.

– Organizam vapi za vodom, kako se ne bi stvorio krvni ugrušak. Stariji ljudi često ne piju vodu, a pritom jako sole hranu. To je pogubna kombinacija, naglasio je kardiolog.

Kako vrijeme mijenja naše tijelo

Promjena temperature sa 35 na 18 stepeni utječe na jonsku koncentraciju i vlagu u zraku, a to posebno pogađa osobe s anemijom i povišenim tlakom.

– Pred oluju dolazi front pozitivnih jona – to su teški i neugodni joni. Životinje ih osjete i sklanjaju se, a i ljudi tada osjećaju tegobe. Zato je važno prehranom sniziti tlak i masnoće, kako bi organizam lakše podnio takve nagle promjene, objasnio je dr Borović.

Simptomi infarkta koje ne smijemo ignorirati

Najviše srčanih i moždanih udara događa se u ranim jutarnjim satima. Kod nekih ljudi simptoma uopće nema – svaki četvrti srčani bolesnik ne osjeti nikakva upozorenja. Kod drugih se ipak javljaju znakovi srčanog udara:

-bol u lijevom ramenu koja se širi niz ruku
-bol u vilici ili trbuhu
-iznenadna slabost ili vrtoglavica

– Odmah otići liječniku – nema čekanja! Ako se dogodi u automobilu – zaustaviti se i pozvati pomoć. Pravilna prehrana, redovita šetnja, duboko disanje i dovoljan unos vode osnova su prevencije – poručuje dr Borović.

Srce pamti svaku našu naviku – i dobru i lošu. Zato voda, hrana, mir i redoviti pregledi nisu luksuz, već – spas.