Zastrašujući scenario prijeti Europi: Počinje nestankom struje, banke prestaju s radom, haos se širi

Svijet
Zastrašujući scenario prijeti Europi: Počinje nestankom struje, banke prestaju s radom, haos se širi

Scenarij raspada zapadnog savezništva i pad Tajvana koji iznosi general Richard Shirreff čita se kao roman Toma Clancya, ali nije nemoguć.

Glavni tajnik NATO-a i bivši premijer Nizozemske Mark Rutte dao je nedavno intervju u New York Timesu u kojem je jasno detektirao kako i zašto bi došlo do udara na NATO u Europi.

"Nemojmo biti naivni. Ako kineski predsjednik Xi Jinping želi napasti Tajvan, prvo bi se pobrinuo da nazove svog vrlo mlađeg partnera u svemu ovome, Vladimira Vladimiroviča Putina, koji živi u Moskvi, i kaže mu: 'Hej, ja ću to učiniti, a ti trebaš da ih zaokupiš u Europi napadajući teritorij NATO-a.' To je najvjerojatniji način na koji će se ovo razvijati", rekao je Rutte, piše Dnevnik.hr.

Prema mišljenju nekadašnjeg zamjenika vrhovnog zapovjednika NATO snaga generala Richarda Shirreffa, koji za Daily Mail piše svoju analizu, ovo što je Rutte izjavio pogađa srž. Rusiji, zbog dugotrajnog rata u Ukrajini, očajnički treba financijska i vojna podrška, pa ako zbilja budu djelovali kao napadački pas, otkrit će slabost NATO-a i nespremnost SAD-a pod Donaldom Trumpom da intervenira.

No, kako Trumpov mandat završava 2028., a do tada bi zakašnjeli europski planovi o naoružavanju i osiguravanju obrane baltičkih država mogli biti u poodmakloj fazi, idealan trenutak za napad na Zapad je sada jer potencijalne nagrade za Putina i Xija bile bi goleme.

 
No kako bi to uopće izgledalo?

Ponedjeljak, 3. studenog 2025.

Oko 13 sati po srednjoeuropskom vremenu, u Vilinusu, glavnom gradu Litve, došlo je do velikog nestanka struje koji paralizira glavne gradske službe. Dok bolnice prelaze na generatore za hitne slučajeve, a banke obustavljaju poslovanje, širi se kaos. Izbija val pljačke i građanskih nemira, potpuno neočekivano u Litvi, koja poštuje zakon.

13:11 – Lokalizirani nestanci struje zabilježeni su diljem Latvije i Estonije, kao i Litve. Sve tri baltičke države pogođene su neobjašnjivim nestankom struje iako je Vilnius jedini grad koji je ostao bez sve opskrbe.

15:16 – Kako se bliži sumrak, litavski predsjednik Gitanas Nauseda objavljuje da je u glavnom gradu uvedeno ratno stanje kao odgovor na nerede i nasilje. Vojnici se pridružuju naoružanoj policiji na ulicama. Prva izvješća pokazuju da većina uhićenih nisu litavski državljani, već agitatori iz susjedne Bjelorusije.

16:30 – Ministar energetike Dainius Kreivys upozorava na to da je nestanak struje uzrokovan napadom zlonamjernog softvera na nacionalnu mrežu, koja je u veljači ove godine prešla sa sovjetskog BRELL sustava na mrežu Europske unije. Kako bi se smanjilo širenje virusa, očito ugrađenih putem naslijeđene litavske električne infrastrukture, baltičke države izolirane su od mreže EU-a. Kreivys ne može poreći izvješća da bi nestanci mogli trajati danima.


18:15 – Usred rastućih nemira Nauseda najavljuje trenutni policijski sat. U Estoniji predsjednik Alar Karis slijedi njegov primjer. Švedska i Poljska ponudile su slanje rezervnih generatora u baltičke zemlje, ali oni neće biti u pogonu najmanje 36 sati.

20:20 – Kvarovi u opskrbi električnom energijom u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj izazivaju valove panike. Naoružana policija pojačava ophodnje u većini europskih zemalja. U Britaniji premijer Sir Keir Starmer upućuje televizijski apel za smirenost, inzistirajući da je nacionalna mreža sigurna i moleći javnost da ignorira valove dezinformacija na društvenim mrežama.

Utorak, 4. studenog 2025.
08:00 – Ruski predsjednik Vladimir Putin objavljuje da su, zbog nemira u okolnim zemljama, trupe u ruskoj enklavi Kalinjingrad stavljene u stanje pune pripravnosti i premještene na granicu s Litvom. Dvije pune oklopne divizije i mehanizirana pješačka divizija u Bjelorusiji – više od 60.000 vojnika – također se mobiliziraju. Još jedna tenkovska divizija mjesecima se nalazi na istočnoj granici Estonije, navodno u pripremi za akciju u Ukrajini.

09:10 – Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokušava hitno nazvati Kremlj. Ne mogavši ​​razgovarati s Putinom, upozorava njegova ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da se neće tolerirati nikakav vojni upad u Litvu, ni pod kojim izgovorom. Lavrov odgovara da su stanovnici Vilniusa koji govore ruski meta nacionalističkih rulja i da ih Moskva neće napustiti.

12:35 – Na obalama jezera Vistytis, blizu granice Litve s Poljskom i Kalinjingradom, izbio je sukob. Ovo je sjeverni kraj Suwalskog prolaza, uskog grla dugog 65 milja koje je jedina kopnena granica između triju baltičkih država i ostatka EU-a.

Litavske i češke trupe uzvraćaju vatru na malu gerilsku skupinu nepoznatih agresora. Dva NATO vojnika su ubijena, a jedan napadač je zarobljen. Tvrdi da je proruski Litavac, ali njegov izgled i ruski dijalekt označavaju ga kao Čečena, to jest gotovo sigurno plaćenika iz Čečenije.

12:48 – Putin tvrdi da su ruske snage u Kalinjingradu pod vatrom "ratnohuškačkih litavskih pobunjenika" te naređuje invaziju kako bi se preuzela kontrola nad Suwalskim prolazom.

Eskadrila borbenih zrakoplova SU-27 nisko leti iznad granice, a slijede je dva MiG-31 naoružana raketama Kinžal. Ovi zrakoplovi dio su 132. mješovite pukovnije. Zrakoplovna divizija ruske Baltičke flote, koju održava 689. gardijska lovačka pukovnija, djeluje iz zračne baze Čkalovsk. Poruka je nedvosmislena: Rusija tvrdi da ima dominaciju u zraku.

13:02 – Šef NATO-a Mark Rutte objavljuje da se aktivira NATO-ova klauzula o kolektivnoj obrani, članak 5: Litva je članica NATO-a i kao takva svaki napad na nju smatra se napadom na sve zemlje NATO-a.

Privatno, čupa si kosu: u svom privatnom domu u Mar-a-Lagu na Floridi, gdje je 8 sati ujutro, predsjednika Trumpa očito još nisu probudili njegovi pomoćnici. Rutte je kratko razgovarao s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom, čiji je odgovor bio: "Članak 5? Naravno, u teoriji, ali što to znači u stvarnosti? Ozbiljno tražite od predsjednika Sjedinjenih Država da objavi rat Rusiji zbog nekih niskoletećih aviona? Budite realni!"

14:26 – U podzemnoj sobi za sastanke A (Cobra) Ureda kabineta britanskog premijera u Whitehallu načelnik zrakoplovstva Richard Knighton upozorava Keira Starmera da bi bilo nepromišljeno koristiti RAF za protuudar kako bi se stekla zračna nadmoć nad baltičkim državama.

Poljski predsjednik Karol Nawrocki upozorio je Rusiju da se ne ulazi u zračni prostor njegove zemlje, ali nije pokrenuo nikakav izravan izazov. Ruska protuzračna obrana u Kalinjingradu je zastrašujuća, uključujući S-300 i naprednije sustave S-400 "Growler".

Srijeda, 5. studenog 2025.
07:30 – Borbena skupina Ojačane prednje prisutnosti (Enhanced Forward Presence, eFP) u Rukli u Litvi pod vatrom je ruskog topništva. Ova multinacionalna snaga s mrežom, uglavnom njemačkih trupa, uz vojnike iz zemalja Beneluksa, Norveške i Češke, smještena je oko 110 kilometara od Vilniusa.

Njegova je uloga podržavati Litavsku mehaniziranu pješačku brigadu,  ali mnogi od tih vojnika povučeni su kako bi se borili protiv plaćeničkih pobunjenika koji su organizirali nerede u Vilniusu. eFP, koji ima oko 1700 ljudi, ima više od 50 žrtava prije nego što je prisiljen na povlačenje.

10:00 – NATO, zapadni vojni savez koji nadgleda mir u Europi gotovo 80 godina, javno se raspada putem društvenih mreža. Predsjednik Trump objavljuje na svojoj stranici Truth Social: "Razgovarao sam s Putinom. ODLIČAN telefonski poziv. Litva je zemlja koja PROPADA, treba stabilnost, a tamo ima puno Rusa koji moraju biti SIGURNI. Vladimir je prijatelj Amerike i poput MENE želi mir."

16:35 – Britanski ministar obrane John Healey izvještava Cobri da su ruski tenkovi prije 30 minuta, uz podršku zračne vatrene moći, ušli u predgrađe Vilniusa.

Zbog nestanka struje litavskim snagama je gotovo nemoguće pružiti koncentrirani otpor. Finska i Poljska obećale su podršku, ali s obzirom na to da Rusija kontrolira Suwalski prolaz, logistika slanja pojačanja gotovo je nemoguća.
Nakon Trumpove izjave Njemačka je više zabrinuta kako bi svoje trupe eFP-a sigurno prebacila preko granice u Latviju. eFP pod vodstvom Velike Britanije u Estoniji priprema se za rusku invaziju koja se do sada nije dogodila.

Četvrtak, 6. studenog 2025.
05:00 u srednjoj Europi, a podne je u Pekingu – predsjednik Xi hvali Rusiju zbog "obrane svojih građana" i obećava punu podršku Kine i u Litvi i u Ukrajini.
To uključuje desetke tisuća uskladištenih granata kalibra 122 mm i 152 mm, koje su hitno potrebne ruskim topnicima, kao i pošiljku hipersoničnih raketa DF-17 koje se mogu lansirati s udaljenosti veće od 1600 kilometara i mogu izbjeći gotovo svaku protuzračnu obranu. Xi toplo odobrava Putinu koji je, kako kaže, razotkrio NATO kao "papirnatog tigra".

On se hvali, ali ne laže – desetljeća tijekom kojih je Zapad zanemarivao svoju osnovnu sigurnost, odlučujući umjesto toga ulagati novac u sve napuhanu državu blagostanja, potkopala su zapadne oružane snage do točke u kojoj je obrana potpuno neadekvatna.

18:00, odnosno 02:00 sljedećeg dana u Pekingu – Kineske raketne baterije otvaraju baražnu vatru bez presedana u povijesti ratovanja, na Tajvan – gusto naseljeni otok 160 kilometara od kopnene obale. Tisuće raketa režu noćno nebo, ciljajući tajvanske zračne snage i njihove pomorske luke, lansirne rampe za rakete i vojne zapovjedne centre, radarske stanice i elektroničke instalacije za borbu protiv dronova.

Nakon što je protuzračna obrana otoka preplavljena i uglavnom uništena u ovom početnom napadu, slijede rojevi dronova – deseci tisuća, možda čak i 100.000. Većina je usmjerena na vojne ciljeve, ali otprilike četvrtina bombardira glavni grad Taipei, programiran za precizne napade na stanove utjecajnih tajvanskih osoba. Političari, novinari, poslovni lideri, svi sa svojim obiteljima, ubijeni su u svojim domovima.

21.00, 17.00 u Washingtonu, D. C. – Donald Trump upozorava da će se Kina suočiti s "najvećim teretom svih sankcija" ako se ne proglasi trenutačni prekid vatre. Ne prijeti nikakvom vojnom pomoći Tajvanu iako je tijekom kampanje prošle godine obećao da će "bombardirati Peking" u slučaju invazije.

Petak, 7. studenog 2025.
02:00, 09:00 na Tajvanu – Kineski ratni brodovi počinju okruživati ​​otok, provodeći blokadu. To uključuje amfibijske jurišne brodove tipa 075 i ogromne nosače tipa 076, duge gotovo 275 metara i teške 40 000 tona.

Svi su opremljeni bacačima projektila zemlja-zrak i elektromagnetskim katapultima za lansiranje borbenih zrakoplova. Također su sposobni prevoziti najmanje 1000 marinaca, zajedno s helikopterima, dronovima i desantnim plovilima.

03:00 – Valovi kineskih specijalnih snaga padobranima se spuštaju na Tajvan, nailazeći na snažan otpor dok pokušavaju neutralizirati posljednje zračne obrane otoka. Postaje jasno da je više od polovice vlade u Taipeiju i dio vojnih časnika srednjeg ranga, kao i trećina pilota borbenih zrakoplova, ubijeno u napadima dronovima.

Svi informativni kanali su zatvoreni, a lavina dezinformacija kineskih botova znači da nitko ne zna što vjerovati na društvenim mrežama. Gusto naseljena populacija Tajvana od preko 23 milijuna u potpunoj je panici.

05:00 – Procjenjuje se da se 750.000 kineskih vojnika okuplja na obali Tajvanskog tjesnaca. Pet golemih teglenica, s izvlačnim rampama za iskrcavanje dugima 100 metara, sprema se za višestruke prijelaze.

13:30 – Bijela kuća privatno potvrđuje Downing Streetu da se SAD ne namjerava boriti za spas Tajvana. Donald Trump ovo vidi kao "veliku, prekrasnu priliku" za Ameriku da postane vodeći proizvođač elektroničkih poluvodiča na Zapadu, čime bi se razbio monopol Tajvana.

Svi poslovni odnosi s Kinom bit će obustavljeni. Ako Britanija prekrši američki embargo kupnjom kineske robe, učinit će se izopćenikom – stoga bi Keir Starmer trebao odlučiti želi li da UK bude prijatelj ili neprijatelj Amerike.

13:47 – Francuski predsjednik Emmanuel Macron, čija vlada gradi bliže trgovinske veze s Kinom, izdaje izjavu u kojoj priznaje Xijevo pravo na aneksiju Tajvana i nada se da će se preuzimanje moći zaključiti bez daljnjeg nasilja.

Desetkovana vlada svoj razoreni otok predaje šest sati kasnije.

14:02 – Na sastanku Cobre premijer se suočava s dvjema sramotnim odlukama. U Južnom kineskom moru nosaču zrakoplova HMS Queen Elizabeth naređeno je da se udalji od Tajvana kako bi se izbjegao rizik od sukoba s Pekingom. A na Baltiku britanskoj borbenoj skupini naređeno je da se povuče umjesto da pruži otpor ako i kada Putin pošalje svoje tenkove u Estoniju.

U samo pet dana ravnoteža globalnih snaga radikalno se promijenila. Kina je zgrabila plijen koji je dugo željela. Rusija je zajamčila konačno osvajanje Ukrajine i počela vraćati baltičke države. NATO se raspao.

Europa priprema novi savez s Dalekim istokom. A Britanija je izložena kao sićušni otok koji se ne može braniti bolje od Tajvana.

Novo