Kako je Dodikov zamjenik – Hrvat u RS-u jednim potpisom podigao buru u BiH
Sve se, u suštini, svodi na to da Pranjić svojom funkcijom nastoji popraviti položaj svoga naroda i doprinijeti tome da se izbjegnu pravni vakuum i bezvlašće. Koliko god Bošnjaci i Hrvati emotivno doživljavali Republiku Srpsku, pa i njezin nastanak promatrali kroz vlastiti progon i stradanje, ona je danas, kao entitet unutar BiH, pravna i politička realnost.
Rijetko ko je do jučer znao da Republika Srpska ima potpredsjednika iz hrvatskog naroda, a još manje ih je znalo ime Davora Pranjića. Taj mladi ljekar iz Sanskog Mosta izabran je na izborima 2022. godine za jednog od dvojice potpredsjednika RS-a (drugi je Ćamil Duraković iz bošnjačkog naroda).
Iako se RS kolokvijalno često naziva „srpskim entitetom“, što, po strukturi stanovništva, dominantno i jeste, Ustav BiH i zakoni propisuju obaveznu zastupljenost i drugih dvaju konstitutivnih naroda – Hrvata i Bošnjaka. Kada se pogledaju rezultati popisa iz 2013. godine, prema kojem u RS-u živi 81,5 posto Srba, 14 posto Bošnjaka i 2,4 posto Hrvata, jasno je zašto je stvarni politički uticaj „manjinskih“ naroda vrlo ograničen. Najbolji primjer su upravo potpredsjednici entiteta, čije su ovlasti gotovo simbolične, osim u slučaju privremene spriječenosti predsjednika (Srbin), ili kada ih on za nešto posebno ovlasti.
Upravo takva uloga zapala je Pranjića, i to već drugi put u njegovom mandatu. Prvi put mu je tadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik prenio ovlasti dok je išao na operaciju u Beograd, ali tada to nije izazvalo nikakvu pažnju. Ovog puta, međutim, Pranjić se našao na meti kritika, naročito iz Sarajeva, jer je prihvatio da ga Dodik ovlasti za potpisivanje ukaza o proglašenju zakona, uključujući i onaj o izmjenama i dopunama zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.
Sporna je, u suštini, sama sadržina tog zakona, koji je ranije kritizirala Evropska unija, kao i trenutak u kojem je Dodik prenio ovlasti. A to, pravno gledano, nije mogao nakon što mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika zbog pravosnažne presude za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Taj proces izazvao je najdublju poslijeratnu političku krizu u BiH, čije krajnje posljedice još niko ne može predvidjeti. Iako Dodik i vlast u RS-u politički ne priznaju odluku CIK-a, svjesni su njezinih pravnih posljedica.
U prijenosu određenih ovlasti na potpredsjednika Pranjića Dodik je vidio način da osigura nesmetano funkcioniranje institucija RS-a, a da pritom ne upadne u nove krivične postupke. Jasno je da je to bio i njegov interes, ali se u Sarajevu propituje, pa i osuđuje, Pranjićeva odluka da prihvati potpisivanje dokumenata. Njega i HDZ BiH optužuju da na taj način „spašavaju Dodika“, govore o savezu Dodik–Čović, te pokušavaju dokazati da je i taj prijenos ovlasti neustavan.
Ipak, suština je da Pranjić svojom funkcijom pokušava barem donekle poboljšati položaj Hrvata u RS-u i spriječiti pravni vakuum i institucionalni zastoj. Republika Srpska je, ma koliko to bilo teško prihvatiti, entitet unutar BiH, okvir u kojem se odvija svakodnevni život na 49 posto teritorije države. Prihvaćanjem dijela potpredsjedničkih ovlasti, Davor Pranjić osigurao je funkcioniranje pravnog i političkog sistema u prijelaznom razdoblju, koje bi trebalo biti okončano prijevremenim izborima za predsjednika RS-a 23. novembra ove godine.
Preuzimanjem ovlasti, Pranjić je preuzeo i obavezu da vodi računa o funkcioniranju sistema u kojem žive ona dva posto Hrvata koji su mu dali povjerenje da štiti njihova prava, ali i svi ostali građani RS-a, a u konačnici i države BiH. Upravo zato što mnogi tu funkciju ne žele, prozivaju one koji pokušavaju održati njen rad. A Pranjić je ljekar – i to ne samo u medicini...
(Večernjilist)
