Poziv iz Pentagona koji je ostavio Europu bez teksta: ‘Zapanjeni smo, ovo nema nikakvog smisla‘

Amerika zadala udarac europskim državama koje graniče s Rusijom

Sjedinjene Američke Države ukidaju neke programe sigurnosne pomoći za istočnoevropske zemlje, izvijestio je u petak Financial Times, pozivajući se na dobro informisane izvore. Riječ je o američkom sigurnosnom programu kojim je Pentagon, kroz odjeljak 333 Zakona o odbrani, finansirao obuku i opremanje stranih vojski, uključujući i oružane snage u Evropi. Ključni primaoci u Evropi su Estonija, Latvija i Litva – baltičke države koje graniče s Rusijom i koje bi bile na prvoj liniji u slučaju sukoba. Budžet programa mora odobriti Kongres, koji je odobrio njegovo finansiranje do septembra 2026. godine. Međutim, Bijela kuća nije tražila sredstva za period nakon toga.

Ukidanje finansiranja

Od 2018. do 2022. godine, SAD je potrošio 1,6 milijardi dolara na podršku evropskim partnerima putem ovog programa, što čini oko 29 posto ukupnog budžeta, navodi FT. Projekti su širokog opsega – primjerice, javno dostupno izvješće Ureda za odgovornost vlade SAD-a (GAO) iz augusta 2023. pokazuje da program može finansirati „obrambenu opremu, obuku, usluge, potrošni materijal i manje građevinske projekte“. Za male države u istočnoj Evropi to znači da program dopunjava njihove ograničene kapacitete, omogućava opremu koju same teško mogu finansirati i povećava interoperabilnost s američkim i NATO snagama.

Ako se pogleda period od 2018. do 2022. godine, Litva, Latvija i Estonija su svaka dobile između 230 i 280 miliona dolara. Ukidanjem finansiranja, svaka država će sada godišnje izgubiti 50 do 60 miliona dolara američke pomoći, što čini između dva i četiri posto njihovih odbrambenih budžeta. To bi moglo dovesti do rezova, kašnjenja u nabavci opreme ili preusmjeravanja vlastitih sredstava. Također, obuka i održavanje mogli bi se usporiti, a nove nabavke odgoditi.

Vlastite sposobnosti

Prema navodima FT-a, Pentagon je prošle sedmice obavijestio evropske diplomate o obustavi finansiranja. Evropski saveznici Washingtona bili su „zapanjeni“ viješću, prema različitim anonimnim izvorima koji su govorili za američke medije. Evropski zvaničnici sada pokušavaju procijeniti hoće li odluka uticati na ključne elemente evropske sigurnosti.

Evropljani strahuju da ovakvi potezi smanjene američke pomoći šalju krivu poruku Moskvi. Kako je rekao jedan evropski dužnosnik za Washington Post: „Ruse zanimaju samo američka zastava i američki dolar.“ S tim se slažu i neki američki senatori. „Ovo je pogrešan potez koji šalje potpuno krivi signal dok pokušavamo prisiliti Putina za pregovarački stol i odvratiti rusku agresiju. Nema smisla potkopavati odbrambenu spremnost naših saveznika dok od njih tražimo da pojačaju vlastite kapacitete. To dovodi američke trupe u opasnost kada smanjimo obuku savezničkih vojnika s kojima bi se borili“, naglašava demokratska senatorica Jeanne Shaheen.

Estonski predsjednik Alar Karis izjavio je u razgovoru za Politico da bi se evropske države koje graniče s Rusijom trebale pripremiti na mogućnost djelimičnog povlačenja američkih vojnika iz regije te početi graditi vlastite odbrambene kapacitete.

Ipak, Washington zasad nije otišao toliko daleko da bi najavio povlačenje svojih snaga. Umjesto toga, SAD očekuje da evropske zemlje same preuzmu veći dio troškova za svoju sigurnost.