Iznenadno priznanje Friedricha Merza: "Njemačka država blagostanja je u finansijskoj krizi"

Svijet
Iznenadno priznanje Friedricha Merza: "Njemačka država blagostanja je u finansijskoj krizi"

Njemačka država blagostanja više nije finansijski održiva, izjavio je u subotu Friedrich Merz za njemačke medije.

Ministar finansija se založio za fundamentalnu reevaluaciju sistema beneficija, budući da potrošnja nastavlja da raste iznad prošlogodišnjeg rekorda od 47 milijardi eura (oko 94 milijarde KM).

Na sastanku stranačke konferencije na državnom nivou u subotu, Merz je rekao: "Država blagostanja kakvu danas imamo više se ne može finansirati onim što si ekonomski možemo priuštiti."

Nekada evropski izvozni šampion, njemačka ekonomija dramatično se usporila od 2017. godine , a BDP je od tada porastao za samo 1,6 posto u odnosu na 9,5 posto u ostatku eurozone.

Njemačka ekonomija smanjila se za 0,2 posto prošle godine nakon pada od 0,3 posto u 2023. – prvi put od početka 2000-ih da se ekonomija povlači dvije godine zaredom.

Industrijska proizvodnja pala je pod lijevo orijentisanom koalicijom "semafora" Olafa Scholza i nastavlja padati pod novom vladom , s padom BDP-a od 0,3 posto u drugom kvartalu 2025.

U međuvremenu, potrošnja na socijalnu pomoć je naglo porasla i očekuje se da će se ove godine dodatno povećati kako stanovništvo Njemačke stari, a nezaposlenost raste. Iako je većina primalaca socijalne pomoći Nijemci, veliki broj njih nisu njemački državljani.

Sumorno upozorenje njemačkog kancelara podstaći će zabrinutost zbog teškog stanja britanskih finansija. Uprkos zabrinutosti gospodina Merza, finansijski problemi Njemačke blijede u poređenju s problemima Velike Britanije.

Njemački dug, izražen kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), sa 62,5 posto, jedan je od najnižih u eurozoni i daleko ispod britanskog duga koji iznosi 96,3 posto.

Veća potrošnja na socijalnu pomoć, posebno na naknade za invaliditet u Britaniji, doprinijela je tome da odnos duga Ujedinjenog Kraljevstva prema BDP-u bude peti najveći u razvijenom svijetu.

U Velikoj Britaniji, troškovi socijalne pomoći iznose oko 10,8 posto BDP-a, pri čemu će isplate socijalne pomoći od 326 milijardi funti ove godine porasti na 373 milijarde funti (oko 746 milijardi KM) u narednih pet godina. Penzije su najveći faktor – predviđa se da će porasti sa 159 milijardi funti (oko 318 milijardi KM).

Državne penzije u Velikoj Britaniji su daleko niže nego u Njemačkoj i čine oko 5,1 posto BDP-a. U Njemačkoj, nasuprot tome, samo državne penzije čine oko 12 posto BDP-a, prema podacima Eurostata. Naknade za porodice i djecu su dodale dodatnih 3,4 posto.

Međutim, Velika Britanija ima veći račun za invalidske naknade, koji je koštao 36 milijardi funti (72 milijardi KM) u periodu 2023-24, ali se očekuje da će dostići 56 milijardi funti u periodu 2029-30. To je povećanje od 56 posto u periodu od šest godina ili oko 8 posto godišnje – daleko iznad inflacije.

Njemačka ima takozvanu "kočnicu duga", koja ograničava koliko vlada može posuditi za finansiranje svojih planova potrošnje.

Novo