Izrael će odgovoriti na plan primirja koji je prihvatio Hamas do petka, u međuvremenu pojačava napad

Izrael je saopćio da će međunarodnim posrednicima dostaviti svoj odgovor do petka u vezi s novim planom primirja u Gazi koji je prihvatio Hamas, dok raste pritisak za prekid vatre u ratu u kojem je poginulo više od 62.000 Palestinaca.

Nakon masovnih protesta u Izraelu, tokom kojih su demonstranti zahtijevali postizanje dogovora za oslobađanje preostalih 20 živih izraelskih talaca u Gazi, činilo se da je Hamas smanjio svoje zahtjeve za razmjenu zatvorenika za taoce, kao i u vezi s opsegom “sigurnosne zone” koju je tražio Izrael.

Prema objavljenim detaljima predloženog plana, oko polovine preostalih živih talaca, kao i tijela poginulih, bila bi oslobođena u faznom dogovoru u zamjenu za oko 150 Palestinaca zatvorenih u izraelskim zatvorima, od kojih neki služe doživotne kazne, tokom predviđenog 60-dnevnog primirja.

"Lopta na strani Izraela"
Iako je Izrael saopćio da više nije zainteresovan za djelimični dogovor, već prijeti neposrednom velikom ofanzivom na osvajanje grada Gaze, detalji novog prijedloga primirja približavaju ga okviru dogovora koji je inicijalno predložio posebni izaslanik Donalda Trumpa, Steve Witkoff.

Uprkos odbijanju djelimičnog dogovora od strane Izraela, direktor Mosada David Barnea nedavno je posjetio Katar, što je izazvalo spekulacije da su pregovori aktivniji nego što Izrael službeno priznaje.

Portparol katarskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je u utorak da je najnoviji prijedlog primirja u Gazi, koji je prihvatio Hamas, “gotovo identičan” ranijem planu koji je predstavio Witkoff. Hamas je dao “veoma pozitivan odgovor, i zaista je gotovo identičan onome što je izraelska strana ranije prihvatila”, rekao je portparol.

Egipat je u ponedjeljak saopćio da su on i Katar poslali novi prijedlog Izraelu i da je “lopta sada na njegovoj strani”.

U izvještajima od utorka navodi se da su egipatski sigurnosni zvaničnici vršili snažan pritisak na Hamas da pristane na kompromis koji bi zatvorio jaz u zahtjevima Izraela za demilitarizaciju Gaze u bilo kojem budućem mirovnom sporazumu, postavljanjem Hamasovog oružja pod egipatsku kontrolu na neodređeno vrijeme.

Uz saglasnost Hamasa, sada će fokus biti na Izraelu, koji se suočava s rastućim međunarodnim pritiskom da prihvati primirje, dok međunarodna zajednica izražava užas zbog sveprisutnog gladi koja je zahvatila palestinsko područje nakon što je Izrael ranije ove godine uveo potpunu blokadu humanitarne pomoći u Gazi.

Izgladnjivanje i pritisak
Iako Izrael sada dopušta ulazak dijela pomoći u Pojas Gaze, to nije dovoljno da spriječi masovnu glad, saopćio je u utorak Ured UN-a za ljudska prava. Portparol Thameen al-Kheetan rekao je na press konferenciji u Ženevi: “U proteklim sedmicama izraelske vlasti dopuštale su ulazak pomoći samo u količinama koje su i dalje daleko ispod potrebnih za sprječavanje masovne gladi”.

On je naveo da je rizik od gladi u Gazi “direktan rezultat politike izraelske vlade koja blokira humanitarnu pomoć”. Izraelska vojna agencija koja koordinira distribuciju pomoći, Cogat, navela je da Izrael ulaže “značajne napore” u distribuciju pomoći Gazi, što mnogi u međunarodnoj zajednici odbacuju.

Dok bilo kakva perspektiva primirja nailazi na odbijanje od strane Netanjahuovih ekstremno desničarskih saveznika, koji su ponovno sugerisali da bi mogli srušiti njegovu krhku vladajuću koaliciju, obim masovnih protesta u korist dogovora koji bi osigurao povratak izraelskih talaca stvara vlastitu dinamiku, uz najave novih demonstracija ovog vikenda.

U utorak su izraelski medijski analitičari sugerisali da će kolebljivi Netanyahu, čija je pozicija naglo varirala između podrške djelimičnom dogovoru o primirju i njegovog odbijanja, biti primoran da izabere kurs djelovanja, posebno ako Bijela kuća podrži uvjete primirja.

“Prije samo dvije sedmice promijenio je ton i prešao od insistiranja na djelimičnom dogovoru do žestokog zahtjeva za sveobuhvatnim dogovorom”, napisao je Amos Harel u Haaretzu o Netanyahuu, koji je tražen od strane Međunarodnog krivičnog suda zbog optužbi za ratne zločine u Gazi. “Kao i obično, sve je fluidno i fleksibilno: Netanyahu će mijenjati svoje argumente i objašnjenja, a možda čak i tajno ohrabrivati unutrašnju opoziciju, sve dok može izbjeći potpisivanje dogovora".

“Ako okolnosti postanu nepodnošljive za njega, bilo zbog zahtjeva Trumpa ili upornog i ozbiljnog javnog nezadovoljstva, dogovor će biti potpisan uprkos rizicima koje nosi za njega”, naveo je.

Suočen s nastavkom suđenja po optužbama za korupciju u jesen, najznačajniji od tih rizika je da Netanyahuova vlada padne i da bude primoran raspisati nove izbore.

Za centrističko-desničarski list Yedioth Ahronoth je Ben-Dror Yemini također kritički pisao o Netanyahuovoj politici i posljedicama odbijanja novog prijedloga. “Šta sada? Ako Izrael kaže ne, upast će u zamku koju je pripremio Hamas. Jer ako razgovori – a to su samo razgovori – o osvajanja grada Gaze već počinju izazivati sve više poziva na sankcije [protiv Izraela], onda će vojna intervencija u Gazi samo izazvati još jaču lavinu”, napisao je.

“Moramo imati na umu da stvari uvijek mogu postati gore. A ako izraelska intervencija u gradu Gazi, uz sve užasne slike uništenja, razaranja i žrtava, izazove ovu lavinu, onda ulazak u grad Gazu nakon što je Hamas rekao da plan Witkoffa prihvata – a Izrael odbio – samo će pogoršati lavinu. Još jednom, Hamasova strategija će se pokazati daleko inteligentnijom od izraelske”.

Izrael širi vojne operacije
Uprkos tome što je Hamas dao pozitivan odgovor na prijedlog primirja, Izrael pojačava vazdušne napade širom Gaze.

Novinari Al Jazeere su razgovarali sa građanima u gradu Gazi koji potvrđuju da Izrael izvodi smrtonosni niz vazdušnih napada na gusto naseljena područja. Također kažu da je došlo do blagog, ali opasnog širenja kopnenih aktivnosti bliže ključnim urbanim centrima grada.

Pored uništavanja više od 450 stambenih blokova u naselju Zeitoun u gradu Gazi, izraelske operacije sada su se proširile na susjedno područje Sabra. Ova područja vode do samog središta grada Gaze.

Stanovnici vjeruju da Izrael pokušava izvršiti maksimalni pritisak kako bi uništio ono što je ostalo od civilne infrastrukture grada. Također pokušavaju stvoriti okolnosti u kojima ljudima neće biti dopušteno da se vrate u ta područja.

Još uvijek ima porodica zarobljenih u naselju Zeitoun. Hitne službe kažu da primaju bezbroj hitnih poziva, ali intenzitet bombardovanja ozbiljno ometa spasilačke operacije.

Palestinsko ministarstvo zdravstva u Gazi navodi da su mnoge žrtve najnovijih napada Izraela još uvijek zatrpane pod ruševinama, a ekipe hitne pomoći i civilne zaštite nisu u mogućnosti da dođu do njih.

Ministarstvo je saopćilo da je u posljednja 24 sata ubijeno najmanje 60 osoba, dok je 343 ranjeno.

Prema podacima ministarstva, ukupni broj poginulih od izraelskih napada od 7. oktobra 2023. porastao je na 62.064, dok je 156.573 osoba ranjeno. Od 18. marta, kada je Izrael jednostrano prekinuo primirje, poginulo je 10.518 ljudi, a 44.532 su ranjena.

Među poginulima u posljednja 24 sata bilo je 31 osoba koja je tražila pomoć; 197 je ranjeno.

Ministarstvo je navelo da je od početka rata 1.996 osoba poginulo, a više od 14.898 ranjeno dok su pokušavali pristupiti humanitarnoj pomoći.

Također je prijavljeno tri smrtna slučaja u 24 sata zbog gladi i pothranjenosti, čime je ukupan broj porastao na 266, uključujući 112 djece.