“Sudarna situacija u RS-u: Kako će se formirati Vlada ako Dodik ne smije ništa predložiti?”

Sud Bosne i Hercegovine je, prema članu 203.a stav 1. Krivičnog zakona BiH, izrekao prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina — počevši od dana kada presuda postane pravosnažna 

Pravno dejstvo i automatske posljedice
Sud BiH je naglasio da su pravne posljedice osude, uključujući zabranu obavljanja funkcija — prestanak dužnosti, zabrana javnih funkcija, lisice prava — neovisne o presudi i nastupaju automatski po sili zakona, bez potrebe za dodatnim sudskim aktom

Prema članu 121. KZ BiH, osuda ne može biti izbrisana dok ne istekne i mjera zabrane, tj. šest godina 

Kršenje ustavnog principa — vladavina prava
Prema Ustavu BiH (član 1.) pravosnažne odluke Suda imaju i ustavnu težinu — njihovo neprovodjenje predstavlja direktno narušavanje načela vladavine prava. Ako Dodik nema pravo na funkciju predsjednika RS-a, tada ne može predlagati premijera, što je ustavna ovlast za imenovanja u RS-u.

Time bi svako imenovanje premijera nakon 12. juna 2025., kada je presuda postala pravosnažna, bilo pravno neustavno – jer kandidat za premijera po ustavu mora biti predložen od strane predsjednika RS-a, koji u ovom slučaju ne može obnašati tu funkciju.

Mogući sudski izazov za Narodnu skupštinu RS-a
Ako Narodna skupština RS-a izabere premijera na prijedlog Dodika (koji je zabranjen), ovaj akt bi se mogao osporiti pred Ustavnim sudom BiH, jer bi značio povredu Ustava BiH i međunarodno-pravnih obaveza države, s obzirom na kršenje pravosnažne presude Suda BiH