"Trideset godina od 'Oluje': Zločini, šutnja i politička hipokrizija!"
Navršava se trideset godina od vojne operacije „Oluja“, koja se u Srbiji obilježava kao dan sjećanja na hiljade stradalih i protjeranih Srba, dok se u Hrvatskoj 5. august slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
Prema najnovijim i najcjelovitijim podacima nevladine organizacije “Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću” iz Zagreba, u operaciji "Oluja" i još pet sličnih vojnih akcija, život su izgubile 1.170 civila – među njima 1.055 srpske i 60 hrvatske nacionalnosti, kao i 918 vojnika.
O tim podacima i naslijeđu "Oluje" govorili su Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, i Vesna Teršelič, predsjednica Documente.
– Svaka žrtva ima ime i prezime. Loše je što se u Srbiji govori samo o 'našim', a u Hrvatskoj samo o 'njihovim' žrtvama. Civili su bili glavne žrtve, i svi zaslužuju pijetet. Bez priznanja svih žrtava nema ni obnove povjerenja, ni razumijevanja – kaže Popov.
On ističe da se sjećanja na rat i žrtve često koriste za političke ciljeve.
– Ovdje se godišnjice koriste za skretanje pažnje s protesta koji u Srbiji traju već devet mjeseci, a u Hrvatskoj za homogenizaciju biračkog tijela – dodaje Popov.
Zašto je teško postići uzajamno priznanje žrtava?
– Teško je jer su u obje zemlje na vlasti političke opcije koje su bile aktivne i tokom rata – u Srbiji čak i personalno. Kad bi priznali sve žrtve, morali bi priznati i sopstvenu odgovornost, jer su upravo te stranke i ti ljudi sudjelovali u izazivanju i vođenju sukoba – zaključuje Popov.
