Opoziv postaje tema, neshvatljivo je šta je učinila Ursula von der Leyen: ‘Izdaja!‘
Ursula von der Leyen na udaru kritika: Sporazum s Trumpom pod znakom pitanja, a povjerenje u EK uzdrmano
Pojedini dijelovi dogovora predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom toliko su kontradiktorni interesima Evropske unije da ih se u najvažnijim tačkama može nazvati – izdajom. Međutim, mediji su suzdržani u izražavanju, jer se radi o šefici Evropske komisije od koje se očekuje da štiti građane i biznise EU, čak i kada sklapa sporazume koji dugoročno mogu nanijeti veliku štetu.
Jedan od najkontroverznijih prijedloga predsjednice EK je preseljenje dijela evropske farmaceutske proizvodnje u Sjedinjene Američke Države. Ovaj potez predstavlja ozbiljnu stratešku grešku, posebno za kontinent s najstarijom populacijom na svijetu, kojoj je potrebna sigurna i stabilna opskrba lijekovima. Ova inicijativa izazvala je žestoke kritike, čak i unutar vlastite političke porodice von der Leyen – Evropske pučke stranke (EPP).
Ključna izvozna grana ugrožena
Evropska unija je tokom 2024. izvezla robe u vrijednosti od oko 532 milijarde eura u SAD, pri čemu su medicinski i farmaceutski proizvodi činili najveću kategoriju sa 119,8 milijardi eura, što predstavlja 22,5% ukupnog izvoza. Postavlja se pitanje: ko je ovlastio predsjednicu EK da predlaže strateško premještanje tako ključne industrije u SAD – evropski građani, ili američke korporacije? Ko ima koristi od toga – evropski ili američki pacijenti?
Kritike iz vlastitih redova
Prema izvještaju Euroactiva, europarlamentarci iz različitih političkih grupacija optužili su von der Leyen da je popustila pod pritiskom američkih farmaceutskih interesa, prekoračivši pritom svoj mandat. Čak ni njeni kolege iz EPP-a ne podržavaju ovaj potez. Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol izjavio je da ne vidi kako se ovo uopće može smatrati dogovorom: „Za pravi dogovor obje strane trebaju nešto dobiti – ovdje koristi ima samo jedna strana.“
Francuski zastupnik Laurent Castillo otišao je još dalje, nazvavši sporazum „kapitulacijom“ koja „slabi evropske države“. Grčki zastupnik Dimitris Tsiodras također je izrazio sumnju u transparentnost i zatražio objavu svih aneksa sporazuma vezanih za zdravstvo.
Upitna ulaganja i zbunjujuće poruke
Posebnu pažnju izazvao je i planirani iznos ulaganja od 600 milijardi eura u SAD, koji Komisija navodno podržava, iako formalno nema mandat govoriti u ime privatnog sektora. Osim toga, nejasnoće oko carina dodatno unose konfuziju – dok Trump tvrdi da tarife na lijekove neće biti uvedene, von der Leyen tvrdi suprotno. Kasnije je dogovorena privremena stopa od 0%, ali se očekuje da bi mogla narasti do 15% nakon završetka američke istrage.
U trenutku kada evropski farmaceutski giganti poput Sanofija, Rochea, Sandoza i Novo Nordiska poduzimaju mjere za prilagodbu novim tržišnim uslovima, predsjednica Komisije im – umjesto podrške – praktično sugerira preseljenje proizvodnje izvan EU. To je u potpunoj suprotnosti s potrebom očuvanja industrijske i zdravstvene suverenosti Evrope.
Da li von der Leyen gubi političku podršku?
Ozbiljnost situacije potvrđuje i to što čak i umjereni mediji poput Euroactiva objavljuju tekstove koji otvoreno dovode u pitanje motive i posljedice poteza predsjednice EK. Time se otvara pitanje da li se formira kritična masa unutar EU institucija koja bi mogla dovesti do smjene Ursule von der Leyen.
Iako ne postoji direktna procedura za opoziv predsjednice Komisije, postoji mehanizam parlamentarnog izglasavanja nepovjerenja cijeloj Komisiji. Za takav potez potrebno je da 72 zastupnika podnesu formalni zahtjev, a za njegovo usvajanje potrebna je dvotrećinska većina izglasanih glasova, kao i većina ukupnog broja zastupnika (361).
Ako bi Parlament izglasao nepovjerenje, cijela Komisija – uključujući predsjednicu – morala bi podnijeti ostavku. No, iako je pravno moguće, takav razvoj događaja je politički veoma težak, posebno jer zahtijeva širok konsenzus među strankama koje su često međusobno duboko podijeljene.
