Na pomolu sukob od kojeg strahuje cijeli svijet: "Spremaju se za invaziju!"

Spor u vezi Tajvana jedno je od najopasnijih kriznih žarišta na svijetu. Vojni sukob imao bi velike posljedice za globalno gospodarstvo, a mogao bi dovesti i do sukoba dviju nuklearnih sila.

U jednoj od najvažnijih luka na tajvanskom otoku Penghu dolazi do iznenadnog praska eksplozija. Za hitne službe to je utrka u reagiranju, zbrinjavanju ozlijeđenih i ograničavanju štete. Bučno je i kaotično, ali ovaj put to je samo dio programa nacionalnih vježbi kojima se testira civilna otpornost Tajvana, odnosno koliko su ljudi ovdje spremni za rat, prenosi Dnevnik.hr.

Penghu je arhipelag koji se nalazi oko 50 kilometara zapadno od glavnog tajvanskog otoka. Mogao bi biti laka meta za Kinu, a to znači da je priprema ovdje ključna.

No, promatrači koji su doputovali iz Taipeija kako bi procijenili viđeno nisu baš impresionirani. U zraku visi pitanje hoće li to biti dovoljno, a odgovor je prilično jasan.

Prijetnja nad glavom

Postoje razni scenariji, no prijetnja koja stoji iza njih vrlo je stvarna i, kako se čini, sve je bliže ostvarenju.

"Kina se priprema za invaziju na Tajvan", kazao je zamjenik tajvanskog ministra vanjskih poslova Wu Chihchung u intervjuu za Sky News i naglasio: "Stanovništvo ne smije biti naivno kao u prošlosti."

Vrijeme je ovo kada su se sve sofisticiranije vojne aktivnosti i upadi u sive zone iz Kine kombinirani s robusnijim pristupom novog tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea, što je rezultiralo najosjetljivijom atmosferom u Tajvanskom tjesnacu posljednjih desetljeća.

Povrh svega tu je i Trumpovo predsjedništvo, koje baca sumnju na to može li se Tajvan osloniti na američku podršku u slučaju krize, a pitanja o spremnosti Tajvana čine se hitnijima nego ikad prije.

"Tajvan sam, suočen s Kinom – nikada neće biti spreman", jasan je Wu i dodaje: "To nije moguće, Kina je toliko velika, toliko ogromna."

Njegove riječi odražavaju surovu stvarnost na Tajvanu, koji Kina smatra odcjepljenom pokrajinom.

Pod predsjednikom Xi Jinpingom, dugogodišnji cilj ponovnog ujedinjenja je ubrzan – navodno je zatražio od svojih trupa da budu spremne za potencijalnu invaziju već 2027. godine.

U međuvremenu, novi tajvanski predsjednik smatra se duboko provokativnom figurom, a Peking ga u propagandi prikazuje kao parazita koji "koristi konačno uništenje".

U prvoj godini svojega mandata pokazao je spremnost da ide dalje, i riječima i politikom, od bilo koga prije njega. Ne samo da je Kinu opisao kao stranu neprijateljsku silu već je uveo i niz novih sigurnosnih mjera, uključujući ponovno uspostavljanje sustava vojnog suda, deportaciju prokineski utjecajnih osoba i porast broja uhićenih zbog špijunaže – čak četiri puta više prošle godine nego 2021. godine.

Nešto se događa

Sve to u Kini to nije moglo proći neopaženo – naime, 14 mjeseci od Laijeve inauguracije obilježeno je porastom kineskih akcija: brojne vojne vježbe velikih razmjera, vježbe s bojevim gađanjem i potpuno okruženje otoka zrakoplovima i brodovima.

Čini se da je i Peking testirao nove sposobnosti – promatrači u Kini snimili su ono što se činilo kao testiranje golemog amfibijskog mostnog sustava, mogućeg puta do Tajvana. No možda najvažnija promjena bio je znatan porast takozvanih upada u sive zone. Tajvanski ribari se sada previše boje ploviti prema Kini. Kad love u tajvanskim vodama, stalno vide brodove kineske obalne straže i zaista su uplašeni.

Istraživanje koje je objavio tajvanski Istraživački projekt o kineskim obrambenim poslovima (RCDA) zabilježilo je nove incidente takozvanih brodova "tri ne" koji su prelazili središnju liniju – brodovi koji nemaju imena, registriranu matičnu luku i potvrdu o registraciji.

Čak 30 brodova prešlo je uoči prve godišnjice inauguracije predsjednika Laija kao očito prikriveni brodovi pomorske policije, navodi RCDA.

Kinesko ministarstvo nacionalne obrane odbacuje optužbe i tvrdi: "Relevantne akcije koje provodi PLA u Tajvanskom tjesnacu nužne su mjere za zaštitu nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta."

A što sa SAD-om?

Razgovori o sigurnosti Tajvana promijenili su se otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću.

Kao i većina zemalja, SAD nema formalne diplomatske odnose s Tajvanom, ali je ugovorom obvezan opskrbljivati ga obrambenim oružjem, a prethodni predsjednici nagovijestili su da će učiniti više ako bude potrebno. Bivši američki predsjednik Joe Biden više je puta izjavljivao da je obrana Tajvana obveza SAD-a. Također, otok između Japan i Filipina ima i veliki strateški značaj ne samo za Kinu, nego i SAD.

No, aktualni američki predsjednik Trump je optužio Tajvan da "krade" američku industriju poluvodiča, uveo mu carinu od 32 posto i odbio reći hoće li stati u obranu Tajvana. Doduše, carina je pauzirana dok se pregovori nastavljaju.

Lai je nedavne pregovore o tarifama opisao kao tek "trvenja između prijatelja", ali opipljiv je osjećaj da znaju da si ne mogu priuštiti otuđenje od Trumpa.

Zapravo, TSMC, vodeći tajvanski i svjetski proizvođač poluvodičkih čipova, nedavno je najavio dodatna ulaganja od 100 milijardi dolara za izgradnju tvornica u SAD-u.

Poluvodiči su ključni čipovi potrebni za napajanje modernog svijeta. Tajvan proizvodi više od 90 posto čipova najnaprednijih na svijetu, a industrija se smatra jednim od ključnih razloga zašto bi mu Zapad mogao pružiti podršku. Eskalira li spor između SAD-a i Kine, bio bi to sukob dviju nuklearnih sila.

Ulaganje su stoga neki kritizirali kao odstupanje od najveće obrambene imovine Tajvana, što je tvrdnja koju Vlada odbija.

Kineski J-10CFoto: Afp

Poziv na buđenje
Sa sve većom zabrinutošću zbog američke podrške Tajvanu dolaze i pitanja o tome može li se otok sam braniti.

Posljednjih godina tajvanska vlada uložila je zajednički napor da se bolje opremi vrstom asimetričnog oružja koje bi bilo potrebno za otpor Kini.

Inspirirani iskustvima Ukrajine, dodatni proizvođači dronova dobili su ugovore 2022. da bi pomogli u brzom povećanju proizvodnje dronova vojne klase. Ruska invazija na Ukrajinu bila je poziv na buđenje za tajvansku vojnu nabavu. No, podaci Istraživačkog instituta za demokraciju, društvo i nove tehnologije pokazuju da je pred njima još dug put.

Kina je oduvijek bila odlučna i dosljedna – tajvansko pitanje je, tvrdi, isključivo unutarnja stvar Kine i Laijeva administracija separatistička je sila, što je glavni uzrok narušavanja mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu.

Status quo održavao je Tajvan sigurnim gotovo 80 godina, a Vlada inzistira na tome da je njegovo održavanje prioritet, no to se kao rijetko kada ranije čini iznimno upitnim.