'Budući Černobil' prijeti Europi: Nuklearna elektrana koja može napraviti katastrofu svakog momenta
Nuklearna elektrana iz sovjetske ere, smještena u seizmički aktivnoj zoni, često se naziva "budući Černobil" i "tempirana bomba" zbog sve većih strahova od potencijalne katastrofe.
Armenska nuklearna elektrana, otvorena 1976. godine, sastoji se od dva reaktora koji navodno proizvode 40 posto električne energije u zemlji. Ipak, zbog lokacije u trusnom području, elektrana je već jednom zatvorena – na šest godina nakon razornog zemljotresa u Spitaku 1988. godine. Danas ponovno radi, i to samo 35 kilometara od glavnog grada Erevana, noseći zlokoban nadimak "Černobil na čekanju".
"Ovo je ozbiljna situacija. Zbog ograničenih ekonomskih resursa Armenije i nesigurne strukture reaktora, ovaj nuklearni objekat predstavlja potencijalnu prijetnju koja može eskalirati u bilo kojem trenutku", upozorava Peter Marko Tase, stručnjak za regiju Južnog Kavkaza. On predviđa da bi posljedice eventualne havarije bile usporedive s černobilskom katastrofom, naglašavajući da bi, u slučaju topljenja jezgre, kontaminacija tla, vode i zraka mogla pogoditi europski zračni prostor čak deset godina. "Elektrana se nalazi u zoni visoke seizmičke aktivnosti, što dodatno povećava rizik od nuklearne kontaminacije", dodaje.
Postrojenje, smješteno u blizini grada Metsamora i samo 16 kilometara od granice s Turskom, otvoreno je godinu dana prije Černobila. Podsjetimo, katastrofa u Černobilu 1986. godine rezultirala je najvećim ispuštanjem radioaktivnog materijala u okoliš u historiji čovječanstva.
Metsamor, poput Černobila, koristi zastarjelu sovjetsku tehnologiju. "Elektrana trenutno ima samo jedan operativni reaktor s vrlo zastarjelom opremom i betonskom konstrukcijom u zabrinjavajućem stanju. Iako je Sovjetski Savez krajem 1980-ih donio odluku o zatvaranju ovog objekta, ona nikada nije provedena. Danas predstavlja direktnu prijetnju Europi i narodima Južnog Kavkaza", upozorava Tase, piše Daily Mail.
Zabrinutost su izrazili i drugi stručnjaci. The Washington Post je još 1995. godine, prije ponovnog pokretanja elektrane, izvijestio o brojnim sumnjama. Viktoria Ter-Nikogossian, tadašnja savjetnica parlamentarnog odbora za okoliš, ocijenila je ponovno pokretanje elektrane kao "krajnje alarmantno", upozorivši da "ova nuklearna elektrana nikada neće biti sigurna za rad, a nesreća bi mogla značiti kraj Armenije". Morris Rosen iz Međunarodne agencije za atomsku energiju kritikovao je dizajn elektrane kao "očito manjkav", a izgradnju u seizmičkoj zoni ocijenio kao neprihvatljivu prema današnjim standardima. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da elektranom još uvijek upravlja ruska agencija za atomsku energiju Rosatom, što Kremlj čini ključnim akterom u energetskoj politici Armenije.
Tase posebno ističe geopolitički značaj Metsamora za Rusiju u regiji Južnog Kavkaza. Očekuje se da će Rusija modernizirati jedan od dva reaktora, u projektu čija se vrijednost procjenjuje na više od 65 miliona dolara, a koji će finansirati armenski poreski obveznici. Ipak, postoje ozbiljne sumnje u provođenje sporazuma koji je s armenskom vladom potpisan u decembru 2023. godine. "Ovo jasno pokazuje razmjere ruskog utjecaja na armensku ekonomiju, energetiku i infrastrukturu", zaključuje Tase.
On poziva na hitnu intervenciju SAD-a i Europske unije: "EU i SAD moraju odmah poduzeti korake za osiguranje fizičke strukture reaktora i raditi na pravovremenom gašenju ove nuklearne ‘tempirane bombe’. Metsamor bi mogao postati najozbiljnija prijetnja globalnoj sigurnosti i stabilnosti, što zahtijeva hitnu akciju ključnih međunarodnih aktera", poručuje Tase.
Zagovornici elektrane u prošlosti su tvrdili da je izgrađena na stabilnom bazaltnom bloku kao zaštita od potresa te su isticali sigurnosne mjere uvedene nakon ponovnog otvaranja.
