Europska zemlja u jednoj noći promijenila stranu vožnje: Signalizaciju zamijenili za četiri sata
Dan kada je Švedska promijenila stranu vožnje: “Dan H” ostao upamćen kao primjer uspješne tranzicije
Promijeniti navike cijele nacije u samo nekoliko sati čini se gotovo nemogućim, ali Švedska je to uspjela – i to prije skoro 60 godina, 3. septembra 1967. godine, kada je vožnja sa lijeve strane prebačena na desnu. Ovaj historijski trenutak poznat je pod nazivom Högertrafikomläggningen ili jednostavno “Dan H”.
Odluka o promjeni načina vožnje donesena je još 1963. godine, a pripreme su trajale godinama. Iako je na referendumu iz 1955. čak 83% građana bilo protiv promjene, vlasti su osam godina kasnije ipak odlučile sprovesti reformu, smatrajući je neophodnom za usklađivanje sa većinom evropskih zemalja.
Detaljno planiranje i masovna kampanja
- Švedska vlada ozbiljno je pristupila pripremama:
- Više od 12 miliona brošura podijeljeno je građanima,
- Osmislili su poseban logo i vizuelni identitet kampanje,
- Organizirane su edukacije, simulacije i medijske objave.
Promet je 3. septembra 1967. potpuno zaustavljen u jedan sat poslije ponoći, osim za hitne službe. Tokom narednih sati:
- Signalizacija širom zemlje je promijenjena,
- Žute linije na kolovozima prefarbane su u bijele,
- Autobuska stajališta pomjerena su na suprotnu stranu,
- Semafori su privremeno isključeni,
- Policija, vojska i hiljade volontera učestvovali su u ogromnoj logističkoj operaciji.
Sve je moralo biti spremno do pet ujutro, kada je promet ponovo pušten.
Rezultat: manje nesreća, više opreza
Uprkos strahovanjima da će doći do haosa na cestama, građani su bili izuzetno oprezni, pa je broj saobraćajnih nesreća nakon promjene čak privremeno opao.
Usklađivanje sa Evropom
Ova promjena omogućila je Švedskoj lakšu integraciju s ostatkom kontinenta, gdje se vozi desnom stranom, i predstavlja jedan od najambicioznijih infrastrukturnih zahvata u modernoj historiji zemlje.
“Dan H” ostaje primjer kako se sistemskom pripremom, jasnom komunikacijom i angažmanom svih društvenih slojeva mogu provesti čak i najzahtjevnije promjene – bez većih posljedica po sigurnost i svakodnevni život građana.
