ŠOK, ZELENSKI GUBI KLJUČNOG SAVEZNIKA?! Na pomolu svađa koja može da odluči budućnost Kijeva

Poljski parlament odobrio je prošle nedjelje novi državni praznik 11. jula, za komemoraciju žrtava “genocida” počinjenog od strane ukrajinskih nacionalističkih grupa u Drugom svjetskom ratu. Taj datum obilježava tzv. "Volinsku krvavu nedjelju", kada je tokom operacije ukrajinskih odreda smrti 1943. ubijeno hiljade civila u naseljima širom Volinske oblasti, koja se danas uglavnom nalazi u Ukrajini i poznata je kao Volin. Procjenjuje se da su ukrajinski nacionalisti ubili 40.000-100.000 Poljaka u pokušaju da obezbijede da Volin ne postane dio poslijeratne Poljske.

"Imamo zajedničkog neprijatelja"
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je ovaj potez, navodeći da odluka da se obilježi “takozvani genocid” narušava “dobrosusjedske odnose između Ukrajine i Poljske”, prenosi britanski “Telegraf”.

- Poljaci ne treba da traže neprijatelje među Ukrajincima, a Ukrajinci ne treba da traže neprijatelje među Poljacima. Imamo zajedničkog neprijatelja - Rusiju - navodi se u saopštenju”.

“Telegraf” dodaje da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obeležio masakr polaganjem vijenca, ali da je nazivanje ubistava “genocidom” i dalje sporno pitanje između dvije zemlje. Nekoliko vodećih poljskih političara u prošlosti je signaliziralo da je priznavanje masakra kao “genocida” preduslov da Poljska podrži članstvo Ukrajine u EU.

- Želimo da se Ukrajina razvija, ali ne možemo da ostavimo bez nadzora ranu koja nije zacijelila - rekao je prošle godine tadašnji zamjenik premijera Vladislav Kosinjak.

"Imamo pravo da pričamo o tome"

Navrocki je 30. maja, posljednjeg dana predsjedničke kampanje, položio cvijeće na spomenik koji dugo izaziva kontroverze.

Statua visoka 14 metara, koja obilježava Volinski masakr, prikazuje okrunjenog orla, simbol Poljske, sa krstom isječenim iz njegovih grudi. U tom krstu, tijelo djeteta je nabodeno na trozubac koji predstavlja ukrajinski grb. Statua je otkrivena u julu 2024. u Domostavi, selu kod granice sa Ukrajinom. Prije toga je više drugih gradova - uključujući Žešov, Torunj i Stalovu Volu - odbilo da je postavi kako ne bi narušili odnose sa Ukrajinom.

- Volinski masakr bio je okrutan zločin. Imamo pravo da pričamo o tome. Imam pravo da pričam o tome kao predsjednik Instituta za nacionalno sjećanje i imaću to pravo kao predsjednik Poljske – rekao je tada Navrocki.

Zelenski je nakon izbora u Poljskoj čestitao Navrockom pobjedu.

- Poljska, koja čuva snagu svog nacionalnog duha i svoju vjeru u pravdu, bila je i ostaje stub regionalne i evropske bezbjednosti, kao i snažan glas u odbrani slobode i dostojanstva za svakoga - naveo je u postu.

Navrocki je odgovorio oprezno sljedećeg dana.

- Dragi predsjedniče Zelenski, hvala vam na vašoj poruci. Radujem se nastavku partnerstva naših zemalja, zasnovanog na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Vjerujem da je za to potrebna ne samo dobra komunikacija, već i rješavanje dugotrajnih istorijskih pitanja - naveo je on.

Još prije nego što je izabran za predsjednika, Navrocki je bio protiv ulaska Ukrajine u NATO i EU. On vjeruje da podrška Varšave treba da zavisi od toga da li će Ukrajina da nadoknadi Volinski masakr, što bi moglo da uključi i ekshumaciju poljskih žrtava, prema “Al Džaziri”.

U nedjelju je Navrocki ponovio da je protiv pristupanja Ukrajine EU, navodeći da Poljska mora da podrži Kijev sa strateške i geopolitičke tačke gledišta. Takođe je rekao da smatra da je “Rusija najveća pretnja cijelom regionu”. Prema njegovim riječima, Poljska bi sa jedne strane trebalo da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom, ali bi Kijev trebalo da shvati da i druge zemlje imaju svoje interese.