Masovna hapšenja u Iranu i sprovođenje smaknuća

Nakon 12-dnevnog sukoba s Izraelom, Iran je pokrenuo masovna hapšenja i pogubljenja osoba osumnjičenih za povezanost s izraelskim obavještajnim službama. Vlasti tvrde da su te mjere nužne za očuvanje nacionalne sigurnosti, dok brojni posmatrači i aktivisti upozoravaju da se radi o pokušaju gušenja neslaganja i jačanja kontrole nad stanovništvom.

Infiltracija agenata

Prema informacijama koje prenosi BBC Persian, iranski zvaničnici tvrde da su se izraelski agenti bez presedana infiltrirali iranske sigurnosne strukture. Vjeruje se da su informacije koje su dospjele do Izraela omogućile niz atentata na visoke komandante Iranske revolucionarne garde (IRGC) i naučnike povezane s nuklearnim programom.

Potresene razmjerom i preciznošću tih atentata, iranske vlasti su pokrenule široku akciju protiv svih koji se sumnjiče za saradnju sa stranim obavještajnim službama. Tokom 12-dnevnog sukoba s Izraelom pogubljene su tri osobe optužene za špijunažu, a još troje je pogubljeno odmah dan nakon proglašenja prekida vatre.

Državna televizija emitovala je i navodna priznanja nekih uhapšenih, koji su, kako se tvrdi, priznali saradnju s izraelskim Mossadom. U međuvremenu, širom zemlje uhapšene su stotine osoba pod optužbom za špijunažu. Prema iranskoj novinskoj agenciji Fars, bliskoj Revolucionarnoj gardi, od 13. juna, kada je započeo izraelski napad, uhapšeno je više od 700 ljudi.

Aktivisti za ljudska prava izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog tih događaja, strahuje se da bi broj pogubljenja mogao nastaviti rasti.

Neumorna borba

Iransko Ministarstvo obavještajnih poslova tvrdi da vodi „neumornu borbu“ protiv zapadnih i izraelskih obavještajnih mreža, uključujući CIA-u, Mossad i britanski MI6.

Osim hapšenja, vlasti su počele slati upozoravajuće poruke građanima čiji su brojevi povezani s izraelskim profilima na društvenim mrežama. U porukama se od njih traži da odmah napuste te stranice ili će biti krivično gonjeni.

Pritisak raste i na novinare koji rade za perzijske medije izvan zemlje, uključujući BBC Persian, Iran International i Manoto TV. Prema Iran Internationalu, Revolucionarna garda je u Teheranu uhapsila roditelje i brata jedne voditeljice te televizije kako bi je prisilili na ostavku zbog izvještavanja o sukobu s Izraelom. Tokom organizovanog poziva koji su omogućili sigurnosni agenti, otac je upozorio kćerku da bi posljedice mogle biti još ozbiljnije ako ne prekine saradnju s tom televizijom.

Slične prijetnje i zastrašivanja doživjeli su i novinari BBC Persiana. Iranske službe su kontaktirale njihove porodice i tvrdile da su mogući postupci protiv njih opravdani „ratnim stanjem“. Novinari su označeni kao „mohareb“ – „neprijatelji Boga“, što prema iranskom zakonu nosi smrtnu kaznu.

Manoto TV također je izvijestio o prijetnjama upućenim porodicama svojih zaposlenika, od kojih se neki suočavaju s optužbama za špijunažu i „neprijateljstvo prema Bogu“ – krivična djela kažnjiva smrću.

Posmatrači vjeruju da su ove mjere dio šire kampanje zastrašivanja, ne samo prema aktivistima i novinarima, već i prema umjetnicima, piscima i porodicama žrtava prethodnih protesta. Posebno su na meti osobe povezane s protestima iz 2022. godine koji su se odvijali pod sloganom „Žena, život, sloboda“.

U tim protestima stotine ljudi su ubijene, a hiljade uhapšene. Sada se hapse i članovi porodica ubijenih. Većina pritvorenih nije optužena za konkretna krivična djela, a brojni slučajevi se vode bez ikakvog transparentnog postupka.

Ograničen pristup

Tokom sukoba s Izraelom, iranske vlasti su strogo ograničile pristup internetu. Iako je proglašen prekid vatre, potpuna povezanost još uvijek nije obnovljena. Pristup društvenim mrežama poput Instagrama, Telegrama, YouTubea i mreže X u Iranu je godinama blokiran i može se koristiti samo putem VPN servisa.

Zagovornici ljudskih prava sve češće upoređuju trenutne događaje s 1980-im godinama, kada su vlasti brutalno obračunavale s političkom opozicijom tokom iransko-iračkog rata. Posebno se podsjeća na masovna pogubljenja iz 1988. godine, kada su hiljade političkih zatvorenika, od kojih su mnogi već služili kazne, smaknuti nakon tajnih suđenja pred tzv. „komisijama smrti“. Većina žrtava pokopana je u neobilježenim masovnim grobnicama.

Strahuje se da bi Iran, oslabljen na međunarodnoj sceni nakon rata s Izraelom, mogao ponovno krenuti putem represije, hapšenja i pogubljenja, pokušavajući ugušiti svaki oblik otpora.