Trump jednim potezom Europi može ugasiti internet: "Postoji ozbiljan rizik"
Evropska digitalna ranjivost: SAD ima prst na prekidaču za gašenje interneta
Samo tri američka tehnološka giganta – Amazon, Microsoft i Google – drže više od dvije trećine evropskog tržišta računalstva u oblaku (cloud), čime je digitalna egzistencija Evrope faktički stavljena u ruke korporacija koje sve više nastoje biti bliske američkoj administraciji kako bi izbjegle nadolazeće regulative i sankcije.
S mogućim povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Evropa se suočava s gorkom realnošću: Sjedinjene Američke Države drže prekidač za internet. Kako se američka administracija sve češće koristi tehnološkom moći u geopolitičke svrhe, jasno je da evropska ovisnost o američkim kompanijama predstavlja ozbiljan sigurnosni i suverenitetni problem, piše Politico.
Cloud – Ahilova peta Evrope
Računalstvo u oblaku je temelj moderne digitalne infrastrukture – od e-mailova, video sadržaja, do državnih komunikacija i industrijske obrade podataka. Više od dvije trećine evropskog clouda kontroliraju američke firme, a zakoni SAD-a im omogućavaju pristup podacima, bez obzira na to gdje se serveri fizički nalaze.
Zagovornici digitalnog suvereniteta godinama upozoravaju da ovakva ovisnost omogućava američkim agencijama pristup osjetljivim informacijama evropskih građana i institucija. Takav scenarij više nije teorijska prijetnja – on je postao mogućnost s kojom se mora ozbiljno računati.
„Šta ako“ više nije hipotetičko pitanje
U kontekstu nedavne odluke SAD-a da glavnom tužitelju Međunarodnog krivičnog suda Karimu Khanu onemogući pristup službenom Microsoft e-mailu zbog sankcija nakon naloga za hapšenje izraelskog premijera Netanyahua, strahovi su dodatno pojačani. Iako Microsoft nije direktno komentarisao slučaj, zabrinutost u evropskim institucijama je sve veća.
„Trump ne voli Evropu. Misli da je cijeli smisao EU-a da 'zezne' Ameriku,“ izjavio je Zach Meyers iz briselskog think-tanka CERRE. „Više nije nevjerovatno zamisliti da bi mogao narediti gašenje servisa ili povlačenje usluga.“
Evropa kasni s vlastitim rješenjima
Direktor austrijske firme Anexia, Alexander Windbichler, kaže da žali što su IT stručnjaci predugo izbjegavali politiku. „Godinama smo šutjeli. A sad nas to može skupo koštati,“ rekao je.
Njemački europarlamentarac Matthias Ecke ističe:
„Više nije razumno vjerovati da se možemo u potpunosti osloniti na SAD. Postoji stvaran rizik da naši podaci budu iskorišteni ili da pristup digitalnoj infrastrukturi bude jednostavno prekinut.“
Francuska i druge članice traže novu strategiju
Francuska je među najglasnijim zagovornicima uvođenja certifikacije za sigurnost cloud usluga, koja bi obavezala evropske institucije i kompanije da koriste samo rješenja koja garantuju imunitet od stranih zakona – poput američkog Cloud Acta.
Francuska ministrica za digitalizaciju Clara Chappaz poručila je:
„Geopolitičke napetosti nas tjeraju da preispitamo pitanje suvereniteta naših podataka.“
Donedavno skeptična Nizozemska, koja se snažno oslanja na američku tehnologiju, počela je mijenjati svoj stav usljed novonastalih okolnosti.
EuroStack: evropski odgovor
Jedna od vodećih inicijativa za digitalnu neovisnost je EuroStack, evropski projekt vrijedan procijenjenih 300 milijardi eura, koji ima za cilj izgradnju vlastitog clouda – od infrastrukture do softvera. Predviđa se i osnivanje javnog fonda za domaće tehnološke firme, kvote u javnim nabavkama i prednost za evropske kompanije.
No, stručnjaci upozoravaju:
„Traže se stotine milijardi. Očekivati da će se taj novac jednostavno pojaviti – nije realno“, kaže Meyers iz CERRE-a.
Američka trgovačka grupa Chamber of Progress procjenjuje da bi potpuna zamjena američkih servisa mogla koštati i do pet bilijuna eura.
Evropa traži balans, ali i odlučnost
Evropska komisija prvi put ima povjerenika za tehnološki suverenitet – Henna Virkkunen, koja priznaje da EU prijeti tehnološka i ekonomska ovisnost.
„Nijedna zemlja ni regija ne može sama voditi tehnološku revoluciju, ali Evropa mora imati osnovne kapacitete za samoodrživost,“ izjavila je 5. juna u Briselu.
Profesorica Francesca Bria sa University College London poručuje:
„Evropa je slijepo vjerovala da će SAD uvijek biti na njenoj strani. Vrijeme je da se probudimo.“
