Infektologinja iz Sarajeva upozorava: Najteži oblici leptospiroze mogu završiti smrću

Dok je u Kantonu Sarajevo proglašena epidemija leptospiroze, sve veći broj građana želi da se informiše o prirodi ove opasne bolesti, njenim simptomima, toku i mogućim posljedicama.

Infektologinja dr. Nada Koluder Ćimić, bivša direktorica Infektivne klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), podijelila je vlastita iskustva iz dugogodišnjeg rada u intenzivnoj njezi, gdje se, kako navodi, suočavala s najtežim oblicima ove infekcije.

„Tokom kliničkog rada u intenzivnoj njezi Infektivne klinike KCUS-a, uglavnom sam se susretala s najtežim oblikom leptospiroze, tzv. Weilovom bolešću. Klinički tok bolesti bio je generalno težak, dramatičan, s nepredvidivim razvojem, a nažalost, bilo je i smrtnih ishoda“, kazala je dr. Koluder Ćimić.
Teški simptomi i komplikacije
Simptomi teških oblika leptospiroze, prema riječima dr. Koluder Ćimić, uključuju visoku temperaturu praćenu zimicom, intenzivnu glavobolju, zbunjenost ili poremećaj svijesti, povraćanje, kao i izražene bolove u mišićima. Kod brojnih pacijenata dolazilo je i do pojave žutice te krvarenja – iz očiju, nosa, putem urina, stolice ili iskašljaja.

U najtežim slučajevima dolazi do zatajenja jetre i bubrega, što zahtijeva hemodijalizu i intenzivno bolničko liječenje.

„Neki bolesnici ostanu duboko u sjećanju. Posljednji teži slučaj koji sam liječila desio se prije petnaestak godina – bio je to ribolovac s Neretve. Imao je, čini mi se, najteži oblik leptospiroze, ali sretno je završio bez ikakvih posljedica. I danas, kada putujem prema Mostaru, Neretva me podsjeti na njega i našu zajedničku borbu za jedan život. Nadam se da je dobro i zdravo“, napisala je doktorica u objavi na Facebooku.
O bolesti
Leptospiroza je akutna zarazna bolest koju izaziva bakterija roda Leptospira, a prenosi se sa životinja na čovjeka – najčešće putem mokraće zaraženih glodara, domaćih životinja ili kontaminirane vode. Infekcija se često širi u toplim, vlažnim uslovima, naročito nakon poplava ili boravka u nečistim, vlažnim sredinama.

Najugroženije su osobe koje dolaze u kontakt s kontaminiranom vodom – poljoprivrednici, ribari, radnici u kanalizaciji i drugi.

Zdravstvene institucije pozivaju građane na oprez i pridržavanje mjera lične i ekološke higijene, posebno u kontaktu s potencijalno zagađenom vodom i životinjama.