U Sarajevu obilježena godišnjica smrti Dželaludina Mevlane Rumija
Na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu (IUS) danas je održana manifestacija obilježavanja godišnjice smrti Dželaludina Muhameda Rumija.
Šebu-i Arus (Noć nevjeste) obilježava se svakog 17. decembra, od 1273. godine, na dan kada je umro sufijski pjesnik i učenjak Mevlana.
Legenda kaže da je Mevlana, jedan od najznačajnijih pjesnika islamskog misticizma, prije nego što je umro, tražio da se ne oplakuje njegova smrt, već da se raduje jer je to "dan kada će se on susresti s Bogom".
U sufizmu, bit ljudskog postojanja je sjedinjenje s Gospodarom i odricanje od ovozemaljskih dobara.
Na manifestaciji je predstavljen i ples derviša (sema) svojstven mevlevijskom derviškom redu (tarikatu).
O Mevlani i njegovom značaju kao i radu govorio je i psihoterapeut iz Konye Faik Ozdengul, koji je u svom uvodnom obraćanju ispričao nekoliko priča vezanih za hz. Mevlanu.
"Stekao sam obrazovanje iz Mesnevije. Radim određena istraživanja o uticaju ovog djela na ljude", kazao je Ozdengul i pojasnio da se Mesnevija koristi i u psihologiji, jer je jedno od osnovnih problema čovječanstva, kako moderna psihologija kaže, razdvojenost, dok Mevlana već u 13. stoljeću zagovara zajedništvo, a njegovo učenje i osam stoljeća kasnije može se primijeniti u svakodnevici.
On je govorio kako se o Mevlani počelo mnogo više pričati u posljednjih 25 godina, nego što je to bio slučaj ranije.
Ozdengul je podjsetio na poruke ljubavi i zajedništva koje je zagovarao, kako mnogi smatraju, najveći mistik svih vremena, Mevlana.
"Prisustvovati 'Noći nevjeste' je zaista velika čast. Mevlana naglašava da se čovjek rađa dva puta, odnosno drugi put je duhovno rađanje", kazao je Hadži Mithad iz Nakšibendijske tekkije na Mejtašu koji je naveo nekoliko Rumijevih citata.
Poznati sufijski mistik, pjesnik i teolog Mevlana Dželaludin Rumi umro je 17. decembra 1273. godine u Konyi, a njegova smrt se tradicionalno obilježava u Konyi, ali i širom svijeta, svečanom manifestacijom Šeb-i Arus.
Smrt Rumija se na turskom jeziku naziva i "Vuslat", što bi u slobodnom prijevodu značilo njegov "povratak Gospodaru".