Kina uskoro ulazi u rat?
U posljednjim mjesecima, odnosi između Kine i Tajvana dostigli su novu tačku ključanja. Kineska vojska sprovodi velike vojne vježbe u blizini ostrva, šaljući jasnu poruku Tajpeju i njegovim međunarodnim saveznicima.
Manevri s ciljem psihološkog pritiska
Peking tvrdi da su manevri "rutinske vježbe", ali analitičari ih vide kao demonstraciju sile i potencijalnu pripremu za ozbiljniji sukob. Kineske snage su simulirale blokade mora i neba, a izvedeni su i precizni udari na simulirane ciljeve u Istočnom kineskom moru.
Tajvanska reakcija
Tajvansko ministarstvo odbrane izvijestilo je da je za 24 sata zabilježeno 76 kineskih vojnih aviona i 13 ratnih brodova u blizini ostrva. Tajpej je ove manevre nazvao neopravdanom provokacijom i optužio Kinu za destabilizaciju regiona.
Politička i vojna pozadina sukoba
Kina smatra Tajvan svojom teritorijom, dok se ostrvo de facto ponaša kao nezavisna država. Predsjednik Tajvana Laj Čing-Te iz vladajuće Demokratske progresivne partije (DPP) izjavio je da Narodna Republika Kina nema pravo predstavljati Tajvan, što je dodatno razbjesnilo Peking.
Uloga Sjedinjenih Američkih Država
SAD nemaju formalne diplomatske odnose s Tajvanom, ali održavaju politiku strateške dvosmislenosti i redovno snabdijevaju Tajpej oružjem. Američki ministar odbrane Pit Hegset tokom nedavne posjete Japanu poručio je da će SAD nastaviti podržavati stabilnost u Indo-pacifičkom regionu.
Geopolitička i ekonomska dimenzija
Kina koristi i ekonomske pritiske protiv Tajvana, ali ostrvo ostaje ključni igrač u svjetskoj ekonomiji zahvaljujući dominaciji u industriji poluprovodnika. Tajvanska firma TSMC proizvodi više od 90% najnaprednijih čipova na svijetu. SAD su nedavno investirale milijarde dolara u širenje proizvodnje čipova van dometa Kine.
