Reformska agenda EU u BiH: Pred izazovima političkih blokada i ustavne krize

Danas, 7. aprila 2025. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine razmatra Reformsku agendu koju je pripremila Delegacija Evropske unije. Ovaj dokument, koji se nalazi među 64 tačke dnevnog reda, predstavlja ključ za napredak BiH prema EU.

Međutim, postavlja se ključno pitanje: da li su reforme važniji cilj od rješavanja trenutnih ustavnih i sigurnosnih kriza koje potresaju zemlju? Da li bi probosanske stranke trebale postaviti ove prioritete prije nego što izglasaju reforme?

Stanje političke scene: Blokada ili napredak?

U pozadini ovih političkih odluka, ključne institucije BiH pod kontrolom su kadrova SNSD-a, čiji lider, Milorad Dodik, već duže vrijeme predstavlja prijetnju ustavnom poretku zemlje. Naime, Dodik je trenutno na potjernici Suda BiH, osumnjičen za ugrožavanje integriteta države.

Iako su stranke poput Trojke u više navrata pozivale na smjene ministara iz SNSD-a, konkretne promjene su teške. HDZ BiH, na čelu s Draganom Čovićem, također pokazuje sklonost održavanju partnerstva s SNSD-om, unatoč različitim političkim agendama. To partnerstvo vidljivo je u blokadi ključnih političkih odluka na svim nivoima vlasti, uključujući i samu smjenu ministara koji blokiraju reforme. Slično tome, Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, ne želi imenovati novog ministra sigurnosti jer Čović ne daje svoj pristanak, što je dodatna prepreka za napredak.

Reformska agenda EU: Očekivanja i stvarnost

Reformska agenda koju predlaže EU fokusira se na ključne oblasti poput pravne države, borbe protiv korupcije, ljudskih prava i ekonomske stabilnosti. Ova pitanja predstavljaju izazov za sve političke aktere u BiH, jer zahtijevaju širok konsenzus i suradnju između stranaka koje često imaju proturječne ciljeve. HDZ, na primjer, fokusira se na interese hrvatskog naroda, dok SNSD prioritetizira jačanje interesa Republike Srpske. Takvi politički prioriteti otežavaju usklađivanje sa zahtjevima EU, jer svaki pokušaj kompromisa nailazi na prepreke.

Međutim, političke stranke u BiH suočavaju se s velikim izazovom – kako balansirati između podrške reformskoj agendi i rješavanja ustavne krize koja ugrožava stabilnost zemlje. Mnogi se pitaju: može li BiH napredovati ka EU bez temeljitog rješavanja unutrašnjih političkih nesuglasica?

Ustavna kriza: Ključ za stabilnost BiH

Iako je Reformska agenda nužna za daljnji razvoj BiH i njen put ka EU, rješenje ustavne i sigurnosne krize mora biti prioritet. Bez stabilnih i funkcionalnih institucija, BiH neće moći ostvariti stvarni napredak u svim reformama, uključujući euroatlantske integracije. Ako političke stranke nastave blokirati ključne ustavne promjene, biće teško implementirati reforme iz EU agende.

Reformska agenda može poslužiti kao podstrek za izlazak iz krize, ali samo ako se uspješno riješe ključni problemi unutar političkog sistema. Ako se ne rješe ustavne nesuglasice, reformske mjere mogu biti neostvarene. Istovremeno, stranke koje blokiraju promjene, poput HDZ-a i SNSD-a, samo produbljuju postojeću krizu, na štetu građana BiH i stabilnosti države.

Zajednička odgovornost i budućnost BiH

Ako EU i probosanske stranke ne shvate ozbiljnost trenutne političke situacije, BiH će nastaviti tonuti u dublju političku i institucionalnu krizu. Bez rješavanja problema sa kontrolom SNSD-a, BiH će ostati u političkom limbu, a evropski put će postati nedostižan.

Kao rezultat toga, hitna potreba za rješenjem ustavne krize i usklađivanjem političkih interesa postaje očigledna. Samo kroz stabilne institucije i odgovornu političku suradnju, BiH će imati mogućnost napredovanja i implementacije EU reformi, u suprotnom, cesta ka EU postat će samo još jedan politički cilj bez temelja.