Zašto je Izrael obnovio masovne zračne napade na Gazu?

Izrael je obnovio velike napade na Gazu s talasom zračnih udara i artiljerijske vatre, ciljajući lokacije širom već devastirane enklave.

Prema palestinskim vlastima, ubijeno je više od 400 ljudi, a stotine su ranjene. Izraelski zvaničnici tvrde da će napadi dovesti do oslobađanja više talaca, ali neki sugeriraju da su politički faktori u igri za premijera Benjamina Netanyahua, piše Guardian.

Među stradalima u sinoćnjim napadima su visoki zvaničnici Hamasa, ali i mnogi civili, uključujući žene i djecu. Bolnice i civilna zaštita navode da su preopterećeni.

Izrael je također izdao naredbe za evakuaciju dijelova sjeverne i centralne Gaze, što sugeriše da je kopneni napad neizbježan. Stotine, možda i hiljade Palestinaca, koji su se tek nedavno vratili svojim domovima – često u ruševinama – ponovo su prisiljeni da bježe.

 Zašto se napadi dešavaju sada?

Izraelska vlada već sedmicama prijeti novom ofanzivom.

Zvaničnici tvrde da će ciljano gađanje Hamasovog rukovodstva, koje je u posljednjim sedmicama ponovo preuzelo kontrolu nad Gazom, pomoći u oslobađanju talaca. Međutim, mnoge porodice talaca u Izraelu osporavaju ovu tvrdnju.

Kako piše Guardian, praktično gledano, Izrael sada ima vojne kapacitete koji su mu nedostajali prije šest sedmica. Zahvaljujući isporukama iz SAD-a, obnovljene su zalihe municije, identificovani su novi ciljevi među liderima Hamasa, popravljeni su avioni i druga oprema, a vojnici su odmoreni.

Šta ovo znači za primirje?

Nova ofanziva dolazi 16 dana nakon što je završena prva od tri faze primirja dogovorenog u januaru. Ove tri faze trebale su dovesti do konačnog okončanja rata, potpunog izraelskog povlačenja iz Gaze i oslobađanja svih preostalih izraelskih talaca koje Hamas drži od iznenadnog napada 7. oktobra 2023. godine, koji je pokrenuo sukob. Taj napad je ubio 1.200 ljudi, većinom civila. Naknadna izraelska ofanziva ubila je više od 48.700 ljudi, također većinom civila.

Indirektni pregovori s ciljem sprečavanja povratka nasilja su zapeli.

Hamas tvrdi da je Izrael prekršio dogovor odustajanjem od ranije preuzetih obaveza da pređe na drugu fazu, koja je trebala dovesti do trajnog primirja i povratka svih talaca. Umjesto toga, Izrael je predložio produženje prve faze za 30 do 60 dana kako bi omogućio oslobađanje više talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike. Hamas je to odbio.

Izraelska vlada tvrdi da je Hamas prekršio primirje odbijanjem novih oslobađanja talaca.

Koji se još razlozi navode za nove napade?

Kritičari izraelskog premijera Benjamina Netanyahua sugeriraju da postoje i drugi razlozi za novu ofanzivu – ili barem za njeno tempiranje.

Jedan od njih je tvrdnja da Netanyahu nikada nije imao namjeru prijeći na drugu fazu primirja, koja bi značila povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, što bi u suštini ostavilo Hamas kao de facto vladara te teritorije. Humanitarni zvaničnici u Gazi navode da je Hamas u posljednjim sedmicama ponovo učvrstio kontrolu – civilni zvaničnici vraćaju se na prethodne funkcije, a oslabljeno vojno krilo našlo je hiljade novih regruta.

Drugi razlog koji se navodi jeste da Izrael sada ima punu podršku administracije Donalda Trumpa za obnovljene napade na Hamas.

Zatim, postoje i unutrašnji politički faktori, koje Netanyahuovi kritičari često ističu. On treba podršku desničarskih saveznika kako bi osigurao ključne glasove u izraelskom parlamentu u narednim danima i sedmicama te kako bi zadržao vlast. Ti saveznici žestoko se protive trajnom okončanju neprijateljstava u Gazi – jedan od ministara čak je podnio ostavku u znak protesta protiv januarskog primirja. Sada je ta podrška osigurana, barem kratkoročno.

Netanyahu se također suočava sa suđenjem za korupciju. Ako bude proglašen krivim, mogao bi završiti u zatvoru. Danas je sud odobrio njegov zahtjev da ne prisustvuje ročištu “zbog obnove rata”, prenose izraelski mediji.

U nedjelju je Netanyahu najavio da će tražiti smjenu šefa izraelske unutrašnje sigurnosne službe. Ovo se tumači kao još jedan pokušaj da oslabi demokratske kontrole u Izraelu, a za kraj sedmice očekuju se veliki protesti. Njegove pristalice sada ih mogu prikazati kao nepatriotske.

Niz posljednjih anketa pokazuje da većina Izraelaca podržava primirje u Gazi kako bi se omogućio povratak 59 talaca koji su još uvijek zarobljeni, iako istovremeno ostaje snažna podrška nastavku rata do “potpune pobjede” nad Hamasom.

Sumorna realnost je da je krhki dvomjesečni prekid neprijateljstava između Izraela i Hamasa sada završen. Čini se vrlo malo vjerovatnim da će uskoro biti postignut dogovor koji bi okončao nove izraelske napade.

Izraelski zvaničnici jasno su dali do znanja da su trenutni napadi tek početak potencijalno mnogo šire ofanzive koja će se nastaviti sve dok Hamas ne oslobodi preostalih 59 izraelskih talaca koji se još uvijek nalaze u Gazi – od kojih se za više od polovinu pretpostavlja da su mrtvi. To bi neizbježno značilo značajne civilne žrtve, dalja masovna raseljavanja i još veće razaranje.

Humanitarna kriza u Gazi bila je samo djelimično ublažena velikim prilivom pomoći tokom primirja koje je stupilo na snagu sredinom januara. Prije dvije sedmice, Izrael je uveo potpunu blokadu teritorije, tvrdeći da Hamas zloupotrebljava humanitarnu pomoć u svoju korist i da je prekršio sporazum, što je Hamas negirao. Humanitarne organizacije procjenjuju da zalihe osnovnih potrepština u Gazi trenutno mogu trajati još oko tri sedmice, ali novi talas nasilja značajno će otežati njihovu distribuciju.