Šta će biti s Grenlandom? Moguća su samo četiri scenarija

​Proteklih nedjelja, još prije nego što je došao na mjesto predsjednika SAD, Donald Tramp je izrazio obnovljeno interesovanje za preuzimanje kontrole nad Grenlandom, većinski autonomnom teritorijom Danske na Arktiku i najvećim ostrvom na svijetu.

Prvo je nagovijestio namjeru da kupi Grenland 2019. godine, tokom prvog mandata, ali je sad otišao dalje, odbijajući da isključi ekonomsku ili vojnu silu kako bi preuzeo kontrolu nad njim.

Danski i evropski zvaničnici odgovorili su odrično, rekavši da Grenland nije na prodaju i da se mora sačuvati njegov teritorijalni integritet.

Sada se postavlja potanje kako bi ova neobična situacija mogla da se odigra. Ogromna teritorija koja je 80 odsto prekrivena ledom, ali ima značajna neiskorištena rudna bogatstva, mogla bi da posvađa dva NATO saveznika u vrijeme kada je sve veći broj od 56.000 stanovnika Grenlanda za nezavisnost, nakon što je ostrvo više od 300 godina bilo pod danskom kontrolom.

Postoje samo četiri moguća ishoda.

1) Tramp gubi interesovanje, ništa se ne dešava

Postoje spekulacije da je Trampov potez samo prazna priča, način da se Danska natjera da pojača bezbjednost Grenlanda zbog "prijetnji" Rusije i Kine koje traže uticaj u regionu.

Prošlog mjeseca Danska je najavila novi vojni paket od 1.5 milijardi dolara za Arktik. Bio je pripremljen prije Trampovih izjava, ali je danski ministar odbrane to saopštio samo nekoliko sati nakon njih, što je opisao kao "ironiju sudbine".

"Ono što je bilo važno u onome što je Tramp rekao jeste da Danska mora da ispuni svoje obaveze na Arktiku ili da pusti SAD da to urade", kaže Elizabet Svane, glavni politički dopisnik lista "Politiken".

Mark Džejkobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, smatra da je ovo želja da se Tramp "pozicionira prije stupanja na funkciju", dok Grenland koristi tu priliku da dobije veći međunarodni autoritet u važnom koraku ka nezavisnosti.

Dakle, čak i ako bi Tramp sada izgubio dalje interesovanje za Grenland, za koji Džejkobsen misli da je najvjerovatniji scenario, on je svakako stavio u centar pažnje to pitanje.

Nezavisnost Grenlanda je na dnevnom redu već dugi niz godina, a neki kažu da bi debata mogla ići u suprotnom smjeru.

"Primjetila sam posljednjih dana da je premijer Grenlanda smireniji u komentarima, to jest da želi nezavisnost, ali na duge staze" kaže Svane.

2) Grenland glasa za nezavisnost, traži bliže veze sa SAD

Na Grenlandu postoji opšti konsenzus da će do nezavisnosti na kraju doći, a takođe i da će je Danska prihvatiti i ratifikovati ako Grenland bude glasao za to.

Međutim, takođe je malo vjerovatno da bi Grenland glasao za nezavisnost osim ako se njegovom narodu ne daju garancije da može da zadrži subvencije koje trenutno dobija od Danske za plaćanje zdravstvene zaštite i sistema socijalne zaštite, između ostalog.

"Premijer Grenlanda je možda sada aktivan, ali u slučaju da zaista raspiše referendum, biće mu potrebna neka vrsta uvjerljivog narativa o tome kako će spasiti grenlandsku ekonomiju i održati blagostanje" rekao je za "BBC" Ulrik Gad, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije.

Jedan mogući sljedeći korak je slobodna asocijacija - nešto kao što SAD trenutno imaju sa pacifičkim državama Maršalovim Ostrvima, Mikronezijom i Palauom.

Danska se ranije protivila ovom statusu i za Grenland i za Farska ostrva, ali prema Gadovim riječima, aktuelna premijerka Mete Frederiksen nije kategorički protiv.

"Dansko razumijevanje istorijskog iskustva Grenlanda mnogo je bolje nego što je bilo prije 20 godina" kaže on, dodajući da Danska prihvata kolonijalnu odgovornost.

Nedavne rasprave "mogle bi ubijediti Frederiksen da kaže da je bolje zadržati Dansku na Arktiku, zadržati neku vrstu veze sa Grenlandom, čak i ako je labavija", dodaje on.

Ali čak i ako Grenland bude u stanju da se otarasi Danske, posljednjih godina je postalo jasno da se ne može otarasiti SAD. Amerikanci nisu otišli ​​nakon što su preuzeli kontrolu nad ostrvom u Drugom svjetskom ratu i vide ga kao vitalno za svoju bezbjednost.

Sporazum iz 1951. potvrdio je suverenitet Danske nad ostrvom, ali je, u stvari, dao SAD šta god žele.

"Oni sada znaju da SAD nikada neće otići" rekao je Gad.

3) Tramp pojačava ekonomski pritisak

Postojale su spekulacije da je Trampova ekonomska retorika potencijalno najveća prijetnja Danskoj. SAD bi mogle drastično da povećaju carine na dansku, ili čak EU robu, što bi primoralo Dansku na neku vrstu konsenzusa u vezi sa Grenlandom.

Profesor Jakobsen kaže da su se danske vlade spremale za to, i to ne samo zbog arktičke teritorije.

Tramp je zaprijetio univerzalnim carinama od 10 odsto na sav uvoz u SAD, koje bi, između ostalog, mogle značajno da poremete evropski rast, a neke danske i druge evropske kompanije sada razmatraju uspostavljanje proizvodnih baza u SAD.

Moguće opcije za povećanje carina uključuju pozivanje na Međunarodni zakon o ekonomskim ovlaštenjima u vanrednim situacijama (IEPA) iz 1977. godine, rekao je za veb-stranicu "MarketWatch" Bendžamin Kote iz međunarodne advokatske firme Pilsburi.

Jedna od glavnih danskih industrija na koje ovo može uticati jesu farmaceutski proizvodi. SAD dobijaju proizvode kao što su slušni aparati i većinu insulina iz Danske, kao i lijek za dijabetes ozempik, koji proizvodi danska kompanija Novo Nordisk.

Analitičari kažu da povećanje cijena koje bi bilo posljedica ovih mjera ne bi naišlo na naklonost američkoj javnosti.

4) Tramp napada Grenland

"Nuklearna opcija" izgleda malo vjerovatno, ali pošto Tramp nije isključio upotrebu vojne sile, mora se razmotriti.

U suštini, za SAD ne bi bilo teško da preuzmu kontrolu nad ostrvom s obzirom na to da već imaju baze i dosta trupa na Grenlandu.

"Amerika već ima defakto kontrolu" kaže profesor Džejkobsen.

Međutim, svaka upotreba vojne sile stvorila bi međunarodni incident.

"Ako napadnu Grenland, napašće NATO. Dakle, tu se zaustavljaju. Član 5 bi morao da se aktivira. A ako NATO zemlja izvrši invaziju na zemlju NATO-a, onda nema NATO-a" kazao je Svane.

Gad kaže da Tramp zvuči kao kineski predsjednik Si Đinping koji govori o Tajvanu ili ruski Vladimir Putin koji govori o Ukrajini.

"On kaže da je legitimno da uzmemo ovo parče zemlje. Ako ga shvatimo zaista ozbiljno, ovo je loš znak za cijeli zapadni savez" zaključio je Gad, prenosi "24Sedam".