Oglasili se iz Melanijinog rodnog mjesta

Priča Melanije Trump je priča poznata širom svijeta: seoska djevojka iz komunističke zemlje postaje prva Prva dama Sjedinjenih Država rođena u inostranstvu u periodu od više od jednog stoljeća.

No prema lokalnom stanovništvu, velik dio ranog života Melanije Trump - posebno njeno porijeklo i historija male slavenske zemlje pod austrijskim utjecajem podijeljene između Srednje Europe i Balkana - zvučao je kao egzotika za američku publiku, prenosi N1.

 “Pogrešna karakterizacija i pogrešno tumačenje naših ljudi sigurno nas ljuti u Sloveniji”, rekao je za POLITICO Srečko Ocvirk, gradonačelnik njezinog rodnog grada Sevnice.

“Kvaliteta života i stepen razvijenosti naše zemlje nisu predstavljeni na činjenični način”, dodao je.

Ocvirk se prisjeća kako su prije desetak godina u njegov slikovit zaselak, smješten između bujnih šuma i planina uz rijeku Savu, svraćale filmske ekipe i novinari iz cijelog svijeta željni otkrivanja sočnih priča o djetinjstvu žene nekoć poznate kao Melanija Knavs.

Kad je njihova potraga dala malo rezultata, okrenuli su se poznatoj priči o krpama do bogatstva koja se često pripisuje pojedincima – posebno ženama – porijeklom iz istočne Europe.

U svojoj nedavno objavljenoj autobiografiji, Melania dovodi u pitanje ovaj narativ, ponavljajući mnoge osjećaje koje Slovenci često izražavaju kada raspravljaju o njenom prikazivanju. Iako je Slovenija bila dio socijalističke federacije Jugoslavije, bila je daleko od toga da sliči Sovjetskom Savezu u smislu opće kvalitete života, prava pojedinca i odnosa prema Zapadu, piše Politico u tekstu naslovljenom “Slovenci se spremaju za ‘Melanijin efekat’ na početku novog Trumpovog mandata”.

‘Pravi život u Sloveniji’
Slovenija se isticala industrijskim i kulturnim razvojem tokom i prije 20. stoljeća. Melanijin rodni grad bio je dom renomiranih proizvođača tekstila kao što su Lisca i Kopitarna, a korijene vuče iz ranih dana industrijalizacije 19. stoljeća.

S Donaldom Trumpom koji je u ponedjeljak inauguriran za još jedan mandat, čini se da je početna šokantna vrijednost američke prve dame koja govori engleski s naglaskom po drugi put pomalo izlizana. “Izvještavanje je postalo mnogo uravnoteženije i na neki način novinari i medijske kuće kao da su konačno uhvatili korak sa stvarnim životom u Sloveniji”, rekao je Ocvirk.

Uprkos bijesu, Sevničani su “sretni zbog” prve dame SAD-a, rekao je. “Sa zadovoljstvom i ponosom doživljavamo [Melanijin povratak u Bijelu kuću], prije svega oni građani koji poznaju porodicu Knavs i njihovi su prijatelji”, zaključio je.

“Melanijin efekt” osjetio je i slovenski filmski redatelj Jurij Gruden kada je odlučio snimiti prvi dugometražni dokumentarni film o prvoj dami. Priznaje da ga njezin život nije posebno zanimao sve dok mu strane kolege nisu istaknule da je to trenutak koji se događa jednom u životu za njegovu domovinu – trenutak koji vrijedi dokumentirati.

“Dok sam snimao ovaj dokumentarac, također sam iskusio što znači biti dio Trumpovog ekosistema u smislu pažnje, ali ponekad i trenutne i automatske osude koju izaziva, čak i kada samo snimate dokumentarac”, rekao je.

Reakcije kolega i ostalih bile su oštre kada im je rekao na čemu radi. “Polarizacija je ludo jaka i odmah utječe na vas kada pokrivate nju ili općenito Trumpove”, objasnio je Gruden.

“Teško je voditi racionalan razgovor, bez obzira kojoj strani političkog spektra pripadate”, rekao je.

‘Atipična Slovenka’
I Gruden i Ocvirk naglasili su da njihov interes ili podrška Melaniji Trump nije političko podržavanje politike njezina supruga.

Zamjeraju li Slovenci nešto Melaniji? Možda to što je bila vrlo neslovenska u svom ograničenom odnosu sa zemljom.

“Reakcije na Melaniju su još uvijek pomiješane. Neki u Sloveniji je ne vole jer se čini da ne pokazuje nimalo interesa za samu državu, jer je nije posjetila mnogo godina”, objasnio je Gruden. “To je čini atipičnom Slovenkom”.

I to uprkos činjenici da i Melania i njezin sin Barron govore slovenski i imaju državljanstvo Europske unije. Naime, ona je također prva američka prva dama koja je državljanka EU. Sadašnja predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar bila je Melanijina odvjetnica prije nego što je ušla u politiku.

U konačnici, pojednostavljeno pokrivanje njezine pozadine moglo bi se svesti na klasičnu američku nezainteresiranost za složenost – i proturječnosti – starog kontinenta.

“Oduševljen sam što se vratila. Možda neće biti lako za ljude u SAD-u, ali za nas koji gledamo sa strane, bit će zabavno pratiti”, zaključio je Gruden kroz smijeh.