Kako je neočekivani savez Trumpa i Bidena doveo do prekida vatre u Gazi

Prekid vatre između Izraela i Hamasa je jutros stupio na snagu, a kako piše Guardian, to je dijelom rezulatat neobičnog partnerstva dva američka predsjednička tabora.

Bila je to suptilna, ali značajna demonstracija moći novog izaslanika Donalda Trumpa za Bliski istok. Deset dana prije predsjedničke inauguracije, pozvao je Izrael da najavi da dolazi u Tel Aviv kako bi se sastao s premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Trump je zahtijevao sporazum o oslobađanju izraelskih talaca prije nego što položi predsjedničku zakletvu, a čovjek zadužen za ostvarenje tog cilja bio je Steve Witkoff – njujorški investitor u nekretnine koji je vjerovao da bi njegov dugogodišnji odnos s Trumpom mogao nadoknaditi nedostatak diplomatskog iskustva.

Sletio je prošle subote, usred jevrejskog Sabata, kada izraelski premijer ne obavlja službene dužnosti. Netanyahuovi pomoćnici rekli su Witkoffu da će morati pričekati nekoliko sati na sastanak.

Witkoff, koji je Jevrej, jasno je dao do znanja da to neće biti moguće. Trump je bio u žurbi – i želio je što prije započeti misiju.

Dvije sedmice ranije, izabrani predsjednik podijelio je video s ekonomistom Jeffreyjem Sachsom koji je nazvao Netanyahua “mračnim, pokvarenim gadom”, samo nekoliko sedmica nakon što je izraelski lider tvrdio da su imali “topao” razgovor o politici. Širom svijeta, vlade prilagođavaju svoje politike kako bi odražavale Trumpov grubo transakcijski pristup međunarodnim odnosima – a Izrael nije izuzetak. Netanyahu je pristao na sastanak.

“Vrijeme da se uzvrati prijateljstvo”
Trumpova prva administracija ostvarila je ključne diplomatske ustupke, uključujući priznavanje Jerusalema kao izraelske prijestolnice i izraelskog suvereniteta nad okupiranom Golanskom visoravni.

Međutim, kako piše Guardian, on nema ideološku posvećenost odlazećeg predsjednika Joea Bidena, koji je sebe opisao kao cionistu.

Početkom decembra, Trump je na društvenim mrežama upozorio – velikim slovima – da će biti “PAKAO” ako taoci ne budu oslobođeni do 20. Januara.

Početkom nove godine, Hamas je dostavio spisak talaca koji će biti oslobođeni u dogovoru, što je Izrael dugo tražio. To je shvaćeno kao znak da je grupa ozbiljna u vezi pregovora.

Kada je Witkoff sjeo s Netanyahuom, jasno je stavio do znanja što Trump očekuje od njegove vlade.

Rekao je izraelskom lideru: “Predsjednik je bio veliki prijatelj Izraela, a sada je vrijeme da mu se uzvrati prijateljstvo“, izvijestio je Wall Street Journal.

Nakon tog sastanka, Netanyahu je naredio delegaciji da ode u Dohu, Katar, uključujući šefove obavještajnih službi i visokog pomoćnika, s mandatom da postignu dogovor. To je bio početak posljednje faze pregovora koji su trajali više od godinu dana.

Ozbiljni pregovori su počeli prošle nedjelje.

Alternativa za demonstraciju moći
Dvije ekipe pregovarača svakog dana su odlazile iz svojih odvojenih hotela do iste rezidencije katarske vlade, gdje su imale prostorije na odvojenim spratovima kako se ne bi susretali licem u lice.

Posrednici – Katarci, Egipćani i Amerikanci – išli su gore-dolje između dvije delegacije tokom razgovora koji su trajali cijelu noć, a najduži dan završio je tek u 4 ujutro.

Sporazum je bio na vidiku u srijedu, ali je planirana konferencija za novinare s katarskim premijerom Mohammedom bin Abdulrahmanom bin Jassimom Al Thanijem više puta odgađana odgođena.

Kada je Thani konačno izašao na podij u Dohi rano u srijedu navečer, bilo je to samo nekoliko minuta nakon što je dogovor postignut. Witkoff je bio uz njega sve vrijeme, podsjećajući sve – makar svojom prisutnošću – na Trumpove zahtjeve.

Dolazeći predsjednik želio je obilježiti svoj povratak u Bijelu kuću demonstracijom američke moći i ličnog prestiža.

Bilo je jasno da će rat u Ukrajini, za koji je jednom tvrdio da će ga završiti za 24 sata, biti potrebno još malo vremena.

Dogovor o prekidu vatre i oslobađanju talaca za Gazu, koji je Bidenov tim pripremio mjesecima ranije, ali nikada nije bio realiziran, ponudio je primamljivu alternativu. Bio je jednako visokog profila, ali možda ostvariviji od ukrajinskog sporazuma jer je za sada nastojao zaustaviti sukob u Gazi, a ne ga konačno okončati.

Prva faza omogućava oslobađanje talaca i palestinskih zatvorenika tokom prekida borbi, uz pojačan priliv pomoći u Gazu. Najteža pitanja o budućnosti Gaze, uključujući način upravljanja i hoće li izraelske snage zadržati prisutnost, ostavljena su otvorena za drugu fazu pregovora.

To je ostavilo prostora i Izraelu i Hamasu da proglase neku vrstu pobjede, dok su istovremeno otvorena ozbiljna pitanja o tome koliko dugo će sporazum trajati. Međutim, to će donijeti prijeko potrebnu pomoć Palestincima u Gazi i porodicama nekih talaca koji se vraćaju kući.

To je bio dovoljan cilj da ujedini dva američka predsjednika u malo vjerovatan, ali produktivan savez. Iako su obojica požurila da okončanje rata proglase svojom ostavštinom, stvarnost je da su obojica bila potrebna kako bi sporazum konačno bio postignut.

“Historijski gotovo bez presedana”
Na sporazumu se radilo više od godinu dana, s općim detaljima dogovorenim u decembru 2023, ubrzo nakon što je prethodni sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca propao. U mjesecima koji su uslijedili, Bidenov tim razradio je dodatne detalje i u maju najavio svijetu najavio novi sporazum, navodeći da ima podršku Izraela i UN-a.

Tada su pregovori propali, u “vrtlogu” prihvatanja i odbijanja, gdje je svaka najmanja promjena u jeziku koja bi privukla jednu stranu odbijala drugu. U jednom trenutku, Katarci su najavili da se povlače iz posredovanja koje je izgledalo kao da ne vodi nigdje.

Visoki zvaničnik američke administracije branio je višemjesečni napor Bidenovog tima da osigura prekid vatre, rekavši da su događaji više puta poremetili pregovore kada se činilo da je sporazum na dohvat ruke, uključujući smrt šest talaca u tunelu ispod Gaze u augustu.

U to vrijeme, “zaključili smo da, sve dok je [lider Hamasa i vojni komandant] Yahya Sinwar živ, nećemo postići sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca“, rekao je zvaničnik.

Nekoliko mjeseci kasnije, ubijeni su Sinwar i vođa Hezbollaha sa sjedištem u Libanu, Hassan Nasrallah, a iranski saveznik Bashar al-Assad pobjegao je iz Sirije. To je omogućilo SAD-u da izvrši pritisak na Hamas u “značajno transformiranoj” regiji u kojoj je ova grupa shvatila da druge snage neće doći da joj pomognu.

Nakon Trumpove izborne pobjede, Biden je predložio da njih dvojica zajedno rade na sporazumu. Završni napor bio je “historijski gotovo bez presedana, i to je bilo veoma konstruktivno, veoma plodno partnerstvo” između dva tabora, rekao je zvaničnik administracije.

Sporazum je, kako su rekli, “rezultat mnogih mjeseci, zapravo više od godine razvoja na Bliskom istoku i opsežne, izvanredne diplomatije“.

Američki i izraelski mediji izvijestili su da je Netanyahu dobio američke ustupke za potpisivanje sporazuma, uključujući obećanje da će imati podršku SAD-a za nastavak rata u Gazi ako pregovori o drugoj fazi sporazuma propadnu, te obećanje o ukidanju američkih sankcija prema doseljenicima i ekstremističkim grupama.

Oba ustupka mogla bi pomoći u smirivanju otpora krajnje desničarskih ministara u kabinetu koji su se zakleli da rat može završiti samo “uništenjem” Hamasa. Njihove stranke podržavaju Netanyahuovu vladu.

Međutim, nije bilo potvrde da je Trump ponudio Netanyahuu neku protuuslugu za sporazum, a analize su se umjesto toga fokusirale na političku dinamiku između njih dvojice.

Jedan evropski diplomata je izjavio da je izraelski premijer “uplašen” od antagoniziranja Trumpa.

“Imali su maksimalnu podršku tokom ovog rata, a ono što slijedi nije tako sigurno“, rekao je diplomata za Guardian.

“Moraju sada surađivati s Trumpom. Barem na početku“, dodao je.