MMF: Stabilan globalni rast i nastavak disinflacije u narednoj godini
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa stabilan globalni rast i nastavak disinflacije, najavila je izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva. Ažurirane Svjetske ekonomske prognoze bit će objavljene 17. januara, kazala je Georgieva na konferenciji za novinare.
Georgieva je istakla da se ekonomija Sjedinjenih Američkih Država pokazuje “znatno boljom” nego što se očekivalo, ali da visoka neizvjesnost u vezi s trgovinskim politikama nadolazeće administracije predsjednika Donalda Trumpa predstavlja izazov za globalnu ekonomiju i doprinosi povećanju dugoročnih kamatnih stopa.
S obzirom na to da se inflacija približava cilju američke Federalne rezerve, te uz stabilne pokazatelje na tržištu rada, Fed bi mogao pričekati dodatne podatke prije donošenja odluka o daljnjem smanjenju kamatnih stopa, rekla je Georgieva. Dodala je da se očekuje kako će kamatne stope ostati “nešto više tokom dužeg perioda”.
Globalni ekonomski izgledi
MMF-ova ažurirana prognoza dolazi nekoliko dana prije inauguracije Trumpa. Georgieva nije iznijela detaljne projekcije, ali njeni komentari pružaju prvi uvid u trenutna globalna očekivanja.
U oktobru prošle godine, MMF je povećao prognoze ekonomskog rasta za SAD, Brazil i Veliku Britaniju, dok je smanjio očekivanja za Kinu, Japan i eurozonu, navodeći rizike poput potencijalnih trgovinskih ratova, oružanih sukoba i restriktivne monetarne politike.
Tada je MMF ostavio globalnu prognozu rasta za 2024. godinu nepromijenjenu na 3,2%, dok je prognozu za 2025. smanjio za 0,1%, upozorivši da će srednjoročni globalni rast pasti na 3,1% u narednih pet godina, što je znatno ispod trenda prije pandemije.
Regioni pod pritiskom
Georgieva je naglasila da je neizvjesnost oko buduće trgovinske politike SAD-a posebno izražena i da stvara dodatne izazove za globalnu ekonomiju, posebno za zemlje koje su integrirane u globalne lance snabdijevanja, srednje razvijene ekonomije i azijsku regiju.
U Europskoj uniji očekuje se stagnacija rasta, dok bi Indija mogla bilježiti blago usporenje, navela je Georgieva. Brazil se suočava s nešto višom inflacijom, dok je u Kini prisutan deflacijski pritisak i izazovi s domaćom potražnjom.
Zemlje s niskim prihodima, unatoč reformskim naporima, ostaju osjetljive na nove ekonomske šokove, dodala je Georgieva.
Izazovi za centralne banke i fiskalna politika
Georgieva je primijetila da povećanje kamatnih stopa, iako je bilo nužno za borbu protiv inflacije, nije gurnulo globalnu ekonomiju u recesiju. Međutim, inflatorni trendovi su divergenti, što zahtijeva pažljivo praćenje lokalnih podataka od strane centralnih banaka.
Jačanje američkog dolara moglo bi povećati troškove zaduživanja za tržišta u razvoju i zemlje s niskim prihodima, upozorila je. Većina zemalja treba smanjiti fiskalnu potrošnju nakon velikih izdataka tokom pandemije COVID-19 i provesti reforme kako bi se osigurao dugoročni rast.
“Zemlje se ne mogu zaduživati kako bi riješile svoje probleme. One mogu izaći iz ove situacije samo kroz rast”, zaključila je Georgieva, ističući da su srednjoročne prognoze za globalni rast najniže u posljednjih nekoliko decenija, prenio je Reuters.