NAUČNICI UPOZORAVAJU Prijeti nam scenario iz 1815. ali s gorim posljedicama

Naučnici upozoravaju na predstojeću erupciju vulkana za šta čovječanstvo nije spremno, uslijed čega ćemo imati mini-ledeno doba.
 
Zemlja se suočava sa velikom šansom da se dogodi ogromna erupcija vulkana u ovom vijeku, upozoravaju naučnici, a čovječanstvo nema plan da se pozabavi time.

Takav događaj, prema profesoru klimaktologije dr Markusu Štofelu, mogao bi da izazove “klimatski haos” sličan erupciji planine Tambora u Indoneziji 1815. godine, prenio je “Daily mail”.

Ta erupcija je izbacila 38.624 kilometara kubnih gasova, prašine i kamenja u atmosferu, što je dovelo do pada globalnih temperatura.

Uslijedila je “godina bez ljeta”, globalne temperature su pale, usjevi propali, ljudi gladovali, pandemija kolere se proširila i desetine hilada ljudi je umrlo.

Za razliku od “godine bez ljeta”, koja je uslijedila nakon erupcije Tambore, mega-vulkan iz 21. vijeka bi doprinio poremećajima, koji su već izazvani zbog “oslanjanja “čovječanstva na fosilna goriva.

“Efekti bi mogli biti još gori nego 1815. godine”, objasnio je geološki naučnik dr Majkl Rampino, pa istakao:

“Svijet je sada nestabilniji”
Ironično, gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte, a koji su oslobođeni tokom prošlog vijeka mogli bi da posljedice takve erupcije učine još gorim.

Istraživanje vulkanologa dr Tomasa Obrija sugeriše da bi toplija, turbulentnija atmosfera brže širila gas sumpor-dioksid i rashladne sulfatne aerosole koje on formira jačajući efekat hlađenja.

Šira distribucija ovih jedinjenja u vazduhu koja reflektuju sunčevu svjetlost, učinila bi ih efikasnijim smanjujući šansu da se sudare i grupišu.

“Postoji dilema kako bi se ponašale ove sićušne i sjajne čestice, mada vjerujemo da bi prigušile sunčevu svjetlost”, rekla je naučnica iz oblasti atmosfere sa Kembridža dr Anja Šmit.

Naša buduća i vjerovatno toplija atmosfera, prema studiji koju je 2021. napisala u koautorstvu sa dr Obrijem za “Nature Communications”, uklonila bi 30 odsto više solarne energije u određenim scenarijima “globalnog zagrijavanja” koji će uskoro doći.

“Smatramo da bi to pojačalo hlađenje površine za 15 procenata”, rekao je dr Obri.

Ali, postoje i zabrinjavajuće neizvjesnosti, kako je za “CNN” rekao dr Stofel, koji predaje na Univerzitetu u Ženevi.

“Tek smo na početku, nemamo preciznu ideju šta bi se moglo dogoditi. Kada su u pitanju stariji vulkani, imamo veoma loše podatke”, objasnio je Stofel, što otežava rekonstrukciju modela njihovog uticaja.

Da bi to kompenzovali, klimatolozi, geolozi i drugi istraživači prikupljaju atmosferske podatke zamrznute u vremenu unutar ledenih jezgara i ugrađene u godove drveća.

Ova mjerenja sugerišu da je nekoliko vulkanskih erupcija u posljednjih nekoliko hiljada godina privremeno ohladilo planetu za oko 1 do 1,5 stepeni Celzijusa.

Epska erupcija Tambore iz 1815. godine, na primjer, snizila je prosječnu globalnu temperaturu za oko 1 stepen Celzijusa, a geološki dokazi sugerišu da je još jedna velika vulkanska erupcija u Indoneziji 1257. godine, odnosno “veliki događaj Samala”, pomogla da se pokrene “malo ledeno doba”, dugo stotinama godina.

Za razliku od toga, poznato je da je rad vulkana na planini Pinatubo na Filipinima 1991. godine nekoliko godina ohladio Zemlju za oko 0,5 stepeni Celzijusa. To je izračunato na osnovu savremenih satelitskih podataka koji mogu da zabilježe koliko je sumpor-dioksida oslobođeno.

Čak i sa ovim dodatnim senzorima i drugim seizmičkim instrumentima, naravno, naučnici još uvijek ne mogu da znaju budućnost vulkana.

“Koji je sljedeći i kada još uvijek je nemoguće predvidjeti”, rekao je Stofel, koji se nada da bi istraživanje mogućih najgorih scenarija moglo pomoći javnosti i kreatorima politike da se bolje pripreme – od planova za evakuaciju do pomoći u hrani, u slučaju svjetske kataklizme.

Erupcija vulkana u 21. vijeku uticala bi na mnogo naseljeniji i međusobno povezaniji svijet gdje bi dramatični poremećaji imali smrtonosne i neočekivane ishode.

“Klimatske promjene mogu čak da izmjene ponašanje samih vulkana”, objasnio je dr Obri, koji je primjetio da otapanje i nestajanje glečera iznad podzemnog bazena magme može da podigne pritisak koji ga zadržava.

“Ekstremnije padavine, eskalirane klimatskim promjenama, takođe mogu dovesti do detonacija nalik ‘parnoj bombi’ jer ta vlaga prodire duboko u pukotine u blizini aktivnih i uspavanih vulkana”, primjetio je on.

“Trenutno radimo na mapiranju vulkana koji su najosjetljiviji na klimatske promjene”, rekao je dr Obri za Politechnikue Insights.

“Ugrubo govoreći, znamo da se to tiče regiona u kojima se glečeri brzo tope, kao što su Island ili Čile, kao i vulkana koji su pod velikim uticajem padavina, kao što je Indonezija”, precizirao je dr Obri.

“Jedno istraživanje iz 2022. pokazalo je da bi oko 716 vulkana širom svijeta ili 58 odsto onih za koje se zna da su aktivni i nadzemni, mogli da prorade uslijed ekstremnijih padavina”, objasnio je dr Obri, što povećava šanse za opasno mini-ledeno doba.

“Upravo zbog toga možemo da očekujemo više erupcija”, zaključio je dr Obri, prenosi b92.