Dvije čokoladice dnevno mogu biti korisne za zdravlje srca, pokazala je studija
Iako je poznato da slatkiši nisu zdravi, jedenje dvije čokoladice dnevno moglo bi biti bolje za zdravlje srca nego potpuno izbjegavanje slatkiša, sugerira švedska studija, prenosi Index.hr.
Istraživanje na 70.000 Šveđana pokazalo je da apstinencija od slatkiša povećava rizik od srčanog udara. Konzumiranje do 14 slatkih poslastica tjedno smanjuje šanse za moždani udar za šestinu, te šanse za srčani udar za petinu u odnosu na konzumaciju manje od dvije poslastice tjedno.
Slični pozitivni učinci zabilježeni su i kod aneurizme, zatajenja srca i nepravilnog srčanog ritma. Ipak, liječnici upozoravaju da pretjerana konzumacija šećera povećava rizik od bolesti srca zbog veće vjerojatnosti pretilosti.
Autori u časopisu Frontiers in Public Health navode da potpuno izbjegavanje slatkiša može ukazivati na nezdrave čimbenike. Glavna autorica, Suzanne Janzi, ističe da osobe koje unose malo šećera često imaju restriktivne dijete ili zdravstvene probleme. Navodi da premali unos šećera u prehrani također može povećati rizik od srčanih problema poput srčanog udara i moždanog udara, piše Daily Mail.
Povećan unos šećera povećava rizik od aneurizme, zatajenja srca ili moždanog udara te nepravilnog srčanog ritma
Studija je pokazala da visok unos šećera iz napitaka, poput gaziranih sokova, više od osam puta tjedno povećava rizik od aneurizme za trećinu, zatajenja srca ili moždanog udara za petinu te nepravilnog srčanog ritma za 10%. Suzanne Janzi objašnjava da tekući šećeri pružaju manji osjećaj sitosti, što potiče prekomjernu konzumaciju kalorija.
Istraživanje se temeljilo na anketama iz 1997. i 2009. među sudionicima prosječne dobi od 60 godina, praćenima do 2019., od kojih je gotovo 26.000 razvilo kardiovaskularnu bolest.
Autori nisu precizirali što smatraju prihvatljivim obrokom, ali su se oslonili na prethodne studije koje definiraju 60 g za peciva, slatkiše i čokoladu te 75 g za sladoled.
Studija, kao opservacijska, ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu između šećera i kardiovaskularnih ishoda, a oslanjanje na ankete ostavlja prostor za pogreške u zapisivanju podataka i učestalosti konzumacije šećera.