Monstruma pustili da opet siluje i ubije zbog velikon prpusta Zakona o amnestiji
Milovan Mišić (36) iz Beloinja osuđen je u Višem sudu u Nišu na 37 godina, jer je 2. marta ove godine silovao i ubio Milinku Jeftić (82) iz Svrljiga.
Vijeće kome je predsjedavao sudija Aleksandar Teodosić osudilo je Mišića na 37 godina zatvora zbog ubistva i na 8 godina zbog silovanja, pa mu je, shodno zakonu, izrečena jedinstvena kazna od 37 godina robije a pritvor produžen do pravosnažnosti.
Mišić je staricu ubio prilikom pokušaja pljačke tako što ju je pretukao odmah po upadu u njenu kuću, a potom obljubio i zadavio rukama. U pokušaju da prikrije zločin, poslije premetačine upalio je grejalicu, sve četiri ringle i rernu na šporetu, ali na njegovu nesreću, nije došlo do požara pa je ostalo dosta tragova koji su ga otkrili.
Vještak Biljana Kecmanović sa Biološkog fakulteta u Beogradu juče je saopštila da je na kesici kondoma pronađen miješani DNK Mišića i ubijene žene i da je u sadržaju ispod Mišićevog nokta nađen DNK Jeftićeve a ispod njenog nokta - njegov DNK. Mišić, koji se u istrazi branio ćutanjem a na glavnom pretresu je sve negirao, tražio je da lično ispituje vještaka pokušavajući da ospori DNK nalaz. Pitao je kolika je vjerovatnoća da takav DNK pripada njemu, ali je dobio odgovor da su analize i vještačenje nedvosmisleno ukazali da je to njegov biološki materijal.
Zamjenik višeg javnog tužioca Gordana Tepavac tražila je najstrožu kaznu od 40 godina zatvora s obzirom na to da je u pitanju neko ko je već bio osuđen na 13 godina za ubistvo i silovanje jedne starice, a da je izdržao 11 godina zbog primjene Zakona o amnestiji. Mišićev branilac po službenoj dužnosti tražio je oslobađajuću presudu ili da bude osuđen za obično ubistvo ako sud nađe da je Mišić kriv.
Mišić je bio među 3.600 osuđenika koji su 17. novembra 2012. oslobođeni ili su dobili manje kazne kada je Skupština Srbije usvojila Zakon o amnestiji. Njemu je kazna od 13 godina umanjena za četvrtinu. Kako je u tom trenutku odslužio 11 godina zatvora za ubistvo, pušten je na slobodu odmah po objavljivanju Zakona. Inače, prema evidenciji, broj povratnika - onih koji ponovo budu osuđeni, u Srbiji je preko 70 odsto.
Amnestija - privilegija za ubice
Profesor Milan Škulić sa Pravnog fakulteta u Beogradu kaže za „Blic“ da su iz Zakona o amnestiji bila izuzeta krivična djela ratnih zločina, organizovanog kriminala, korupcije i protiv seksualnih sloboda, i da je propust što od umanjenja kazne nisu izuzeta i teška ubistva.
- Amnestija nije mehanizam koji je najpravičniji i često notorni počinioci krivičnih djela dobijaju privilegije, kakve inače ne bi dobili. Prenaseljenost srpskih zatvora je posljedica kampanje o blagoj kaznenoj politici, jer se povećao broj zatvorenika. Nije sporno da u zatvor moraju da idu svi osuđeni za teška djela, ali bi alternativne sankcije (kućni zatvor, društveno korisni rad...) morale da se propisuju mnogo više za lakša djela. Onda bi bilo manje razloga za amnestiju - objašnjava profesor Škulić.
(Blic.rs)