Zašto je Irak odbio pomoći Asadu: Izrael nas želi namamiti u Siriju, to je zamka

Iračke šiitske snage, uključujući glavne oružane frakcije povezane s Iranom, jednoglasno su odlučile da ne šalju borce u Siriju da brane Bašara al-Asada od pobunjeničkog napredovanja, rekli su zvaničnici i komandanti za Middle East Eye.

Prošle sedmice, sirijski pobunjenici predvođeni Hay'at Tahrir al-Shamom pokrenuli su ofanzivu na Assadove snage, zauzevši glavne gradove Aleppo i Hamu za nekoliko dana.

Napredak, koji sada pogađa Homsa, jako je zabrinuo iračke lidere, koji smatraju da je sigurnost Iraka neraskidivo povezana sa sigurnošću Sirije.

Bagdad strahuje od ponavljanja 2014. godine, kada su borci Islamske države upali u sjeverni i zapadni Irak iz Sirije, ubivši i raselivši desetine hiljada ljudi.

Iračkim snagama su bile potrebne četiri godine i podrška međunarodne koalicije predvođene SAD da oslobode mnoštvo gradova.

Otkako je HTS započeo svoju ofanzivu, iračke sigurnosne, vojne i političke vlasti bile su u stanju pripravnosti.

Desetine hiljada graničara, vojnika i pripadnika paravojnih formacija Hashd al-Shaabi raspoređeno je duž sirijske granice kako bi pooštrili kontrolu i spriječili infiltraciju, rekli su vojni izvori.

U međuvremenu, u svakoj iračkoj provinciji vlasti provode stroge inspekcije stranih dolazaka i stanovnika, posebno Sirijaca.

Hiljade Sirijaca koji nemaju važeće vize uhapšeno je, posebno u provincijama Karbala i Najaf, rekli su za MEE lokalni sigurnosni izvori.

Odbijeno pojačanje
Otkako je 2011. izbio sirijski rat , Assad se oslanjao na članove saveza zemalja i grupa Osovine otpora kako bi ga održao na vlasti.

Paravojne formacije iz Iraka i libanonskog Hezbolaha koje podržava Iran odigrale su sastavnu ulogu u potiskivanju pobunjenika, za koje su rekli da ugrožavaju važne šiitske vjerske objekte.

Nekoliko stotina iračkih boraca ostalo je u Siriji, uglavnom raspoređenih na dalekom istoku i povremeno na meti izraelskih zračnih napada.

Pročitajte još: Porodica al-Assad vladala je Sirijom više od 50 godina, sada je tome došao kraj

Sam Assad nije formalno tražio od iračke vlade da pošalje vojna pojačanja.

Međutim, izrazio je želju za pomoć tokom sastanka sa liderom Hashd al-Shaabija Falihom al-Fayadhom, koji je ranije ove sedmice bio u nenajavljenim posjetama Siriji i Turskoj kao izaslanik iračkog premijera Mohammeda Shia al-Sudanija.

Dva visoka iračka zvaničnika upoznata s detaljima putovanja izjavila su za MEE da je Fayadh poslan u Damask i Ankaru, koja podržava sirijsku opoziciju, “u pokušaju da se dvije strane zbliže”.

Međutim, Fayadhovo posredovanje nije dalo rezultate “jer je Assad odbio da učini bilo kakve ustupke”, rekli su zvaničnici. Zahtjev sirijskog predsjednika za vojno pojačanje je odbijen.

Dva dana kasnije, iračke šiitske oružane frakcije primile su zahtjev od oficira Iranske revolucionarne garde odgovornog za Siriju da pošalju borce na sjever Sirije i podrže Assadove trupe, rekli su za MEE komandanti paravojnih grupa koje podržava Iran.

Koordinaciono vijeće iračkog otpora, koje se sastoji od predstavnika sedam glavnih šiitskih oružanih frakcija, uključujući Kataeb Hezbollah, Asaib Ahl al-Haq i organizaciju Badr, sastalo se u Bagdadu i “jednoglasno” odbilo zahtjev.

“Ovo je zamka. Izraelci i njihovi saveznici pokušavaju da nas namame u Siriju kako bi nas tamo pogodili bez posljedica”, rekao je komandant za MEE.

Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) via REUTERS
“Izraelci imaju osvetu protiv nas, ali su pod pritiskom da nas ne udare u Iraku. Alternativa je Sirija nakon prekida vatre u Libanu”, dodao je.

“Na ovaj način mogu opsjedati Hezbollah u Libanu i jednim udarcem pogoditi frakcije Osovine otpora u Siriji.”

Pod pritiskom
Otkako su iračke oružane grupe pojačale napade na Izrael u septembru kao odgovor na njegove ratove u Gazi i Libanu, Irak je bio pod ekstremnim međunarodnim i regionalnim pritiskom.

Izrael je u posljednja tri mjeseca u nekoliko navrata direktno prijetio napadom na Irak.

Krajem prošlog mjeseca, iračka vlada je primila službeno pismo iz Izraela koje je dostavio ambasador jedne zapadne zemlje, a MEE nije imenovao iz sigurnosnih razloga.

To je uključivalo eksplicitne prijetnje da će se pogoditi nekoliko ciljeva na iračkoj teritoriji “ako se napadi iz Iraka nastave”, rekli su za MEE visoki zvaničnici upoznati s pismom.

Pismo nije uključivalo detalje o tome gdje ili koga će Izrael napasti, ali je iračka vlada identifikovala 65 potencijalnih vojnih i civilnih ciljeva, uključujući komandante oružanih frakcija, luke i aerodrome, rekli su zvaničnici.

Kao odgovor, Sudani se sastao s čelnicima Koordinacionog okvira, saveza šiitskih stranaka koji dominira vladom, kako bi predstavio pismo i razgovarao o dostupnim opcijama za sprječavanje napada.

Lideri Koordinacionog okvira su predložili da se pošalju predstavnici koji bi “obavijestili komandante oružanih frakcija i objasnili rizike”, rekao je za MEE jedan od lidera alijanse.

“Komandanti frakcija su nam odgovorili… i donesena je odluka da nastavimo pružati medijsku, političku i humanitarnu podršku Libanu i Gazi uz zaustavljanje napada”, rekao je lider.

“Ista odluka proširena je i na Siriju”, dodao je.

“Zvanična i nezvanična odluka Iraka ovoga puta je da nećemo biti dio rata za odbranu Assadove vlade, ali ćemo braniti sebe i svoju zemlju bez obzira na cijenu, ali sa unutar iračke teritorije.”

Sam Sudani se suočava sa sve većim unutrašnjim pritiskom zbog istrage o navodima da su njegovi pomoćnici i savjetnici špijunirali visoke zvaničnike i političare i tražili mito.

Pobrinuti se da njegova zemlja izbjegne upadanje u regionalne sukobe pomoći će u ublažavanju tog pritiska.

Gotovo svakodnevno komunicira s Asadom, turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, ruskim zvaničnicima, nekoliko drugih regionalnih lidera, te zapadnim i arapskim ambasadorima “u pokušaju da okupi pozicije i razbije krizu”, rekao je član Sudanijevog tima MEE.

Izvor je potvrdio da su iračke šiitske snage “jednoglasno” odlučile pomoći Asadu politički, diplomatski, obavještajnom, pa čak i humanitarnom pomoći, ali neće slati borbene trupe u Siriju.

Druga pomoć
Nije jasno da li je odluka oružanih frakcija da ostanu van bitaka u Siriji taktička ili strateška, a takođe je prerano govoriti da je to konačna odluka, iako su svi komandanti obavijestili svoje borce da ne putuju tamo. 

Neki zvaničnici i komandanti frakcija rekli su za MEE da se od početka rata u Gazi Assad udaljio od Osovine otpora, “bacivši se u naručje Rusima”, a sumnje da su sirijski agenti pomogli Izraelu da ubije vođe Hezbollaha”.

“Asad je arogantan i nepovezan sa stvarnošću. On nije napravio nikakve ustupke svom narodu proteklih godina i nije nastojao da riješi krizu”, rekao je komandant oružane frakcije za MEE iz Sirije.

“Umjesto toga, on se pobunio protiv Iranaca i bacio se u naručje Rusima. Zaslužuje štipanje za uši.”

Međutim, nekoliko frakcija, posebno Kataeb Hezbollah i Harakat Hezbollah al-Nujaba, već imaju borce na terenu u Siriji, od kojih su neki bili uključeni u evakuaciju stotina šiitskih porodica iz gradova Nubl i Zahraa u blizini Alepa prije nego što su borci HTS-a pregazili područje prošle sedmice.

Druge iračke frakcije prisutne u Siriji prije odluke da izbjegnu borbe premjestile su se u istočne oblasti kako bi bile “prva linija odbrane” prije iračke granice.

Grupa boraca organizacije Badr u međuvremenu je stigla u područje Sayyida Zeinab, važno šiitsko vjersko mjesto južno od Damaska, kako bi isporučili zalihe pomoći i novac raseljenim porodicama.

“Naš stav se nije promijenio. Mi podržavamo Siriju… ali trenutno ne vidimo interes da učestvujemo u ovim bitkama”, rekao je komandant u Siriji.

“Nikakvi borci sada neće biti poslani iz Iraka u Siriju. To je sigurno, ali ova odluka važi do daljnjeg.”