Demonstranti u Gruziji sukobili se s policijom nakon obustavljanja pregovora o pridruživanju EU

Policija se sukobila s demonstrantima u glavnom gradu Gruzije, Tbilisiju, rano u petak nakon što je vladajuća stranka zemlje objavila da će obustaviti pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji i odbiti budžetske grantove do 2028. godine.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije saopćilo je da su tri policajca povrijeđena.

Policija je naredila demonstrantima da se raziđu, koristeći vodene topove, suzavac i biber sprej, dok su maskirani mladi pokušavali provaliti u parlament. Neki demonstranti su bacali vatromet na policiju uzvikujući "Rusi" i "Robovi!"

Odnosi Gruzije i EU značajno su pogoršani posljednjih mjeseci, jer je Brisel optužio gruzijsku vladu za autoritarne mjere i usvajanje proruskih stavova.

Hiljade pro-EU demonstranata blokirale su ulice u glavnom gradu prije početka sukoba. Predsjednica Gruzije, simbolički vođa države, optužila je vladu da je objavila "rat" vlastitom narodu i suočila se s policijom za razbijanje demonstracija, pitajući ih da li služe Gruziji ili Rusiji.

Vladajući blok Gruzijski san optužio je EU za "kaskadu uvreda", tvrdeći u saopćenju da koristi perspektivu pregovora o pridruživanju kako bi "ucijenila" zemlju i "organizirala revoluciju u zemlji".

Kao rezultat toga, saopćeno je: "Odlučili smo da pitanje otvaranja pregovora s Evropskom unijom ne stavljamo na dnevni red do kraja 2028. godine. Također, odbijamo bilo kakve budžetske grantove od EU do kraja 2028."

Južnokavkaska zemlja s 3,7 miliona stanovnika ima cilj pridruživanja EU zapisan u svom ustavu i dugo je bila među najprozapadnijim državama koje su naslijedile Sovjetski Savez.

S mjesecima pogoršanja odnosa između Tbilisija i Brisela, EU je već saopćila da je aplikacija Gruzije za članstvo zamrznuta.

Gruzijanski san tvrdi da nije proruski i da je posvećen demokratiji i integraciji sa Zapadom.

Tvrdi da i dalje želi pridružiti se EU, ali se posljednjih godina više puta sukobljavao s Briselom, dok je istovremeno produbljivao veze sa susjednom Rusijom.

Nije bilo neposrednog formalnog komentara EU na izjavu Gruzijanskog sna. Međutim, zvaničnik EU je rekao da je uticaj poteza u četvrtak ogroman, dodajući da vlada radi ono čega se EU pribojavala i čemu se nadala da se neće desiti.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da oko 80% Gruzijaca podržava članstvo u EU, a zastava EU vijori se uz nacionalnu zastavu ispred gotovo svih vladinih zgrada u zemlji.

Prozapadna opozicija reagirala je bijesom na najavu Gruzijanskog sna dok su se okupljali demonstranti. Lokalni mediji izvijestili su da su protesti izbili i u provincijskim gradovima.

Giorgi Vašadze, istaknuti opozicioni lider, napisao je na Facebooku: "Samoproklamovana, nelegitimna vlada već je pravno potpisala izdaju Gruzije i gruzijskog naroda."

Predsjednica Salome Zurabišvili, pro-EU kritičarka Gruzijanskog sna čije su ovlasti uglavnom ceremonijalne, rekla je da je vladajuća stranka "proglasila ne mir, već rat protiv vlastitog naroda, svoje prošlosti i budućnosti."

Zurabišvilijev mandat završava u decembru, a Gruzijanski san je nominirao bivšeg poslanika s tvrdokornim anti-zapadnim stavovima za njenog nasljednika.

Opozicija tvrdi da su oktobarski izbori, na kojima su zvanični rezultati dali bloku Gruzijanski san gotovo 54% glasova, bili lažirani i odbili su zauzeti svoja mjesta. Zapadne zemlje zahtijevaju istragu o nepravilnostima.

I Gruzijanski san i izborna komisija zemlje tvrde da su izbori bili slobodni i pošteni.

Ranije u četvrtak, gruzijski premijer Irakli Kobahidze rekao je novinarima da bi članstvo u EU moglo naštetiti gruzijskoj ekonomiji, jer bi zahtijevalo da Tbilisi ukine sporazume o bezviznom režimu i trgovinske sporazume s drugim zemljama.

EU je Gruziji dala status kandidata u decembru 2023, ali je navela da je niz zakona koji je od tada usvojio Gruzijanski san, uključujući ograničenja na "strane agente" i LGBT prava, autoritaran, inspirisan Rusijom i prepreka za članstvo u EU.

Strani i domaći kritičari Gruzijanskog sna kažu da stranka, za koju se smatra da je pod dominacijom njenog milijarderskog osnivača, bivšeg premijera Bidzine Ivanišvilija, vraća Gruziju prema Moskvi, od koje je stekla nezavisnost 1991. godine.

Rusija i Gruzija nemaju formalne diplomatske odnose od kako je Moskva dobila kratak rat 2008. godine, ali su nedavno ostvarile ograničeno približavanje.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Gruzijaca ne voli Rusiju, koja i dalje podržava dvije otcijepljene gruzijske regije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, govoreći tokom posjete Kazahstanu, pohvalio je "hrabrost i karakter" koji su, kako je rekao, gruzijske vlasti pokazale usvajanjem zakona o stranim agentima, koji su domaći kritičari uporedili s ruskim zakonodavstvom.

Ova priča je ažurirana dodatnim razvojem događaja.