Putin odobrio rekordnu potrošnju za vojnu odbranu — trećina ruskog budžeta

Svijet
Putin odobrio rekordnu potrošnju za vojnu odbranu — trećina ruskog budžeta
Novi

Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je rekordni budžet za odbranu, izdvajajući zapanjujuću trećinu ukupne državne potrošnje, dok rat u Ukrajini i dalje iscrpljuje resurse obje strane, gotovo tri godine od početka sukoba.

Budžet za 2025. godinu, objavljen u nedjelju, predviđa oko 126 milijardi dolara (13,5 triliona rubalja) za nacionalnu odbranu, što iznosi 32,5% državne potrošnje.

Ovaj budžet za odbranu veći je za oko 28 milijardi dolara (tri triliona rubalja) u odnosu na prethodni rekord postavljen ove godine.

Novi trogodišnji budžet predviđa blago smanjenje vojne potrošnje za 2026. i 2027. godinu. Zakonodavci u oba doma ruskog parlamenta odobrili su budžet.

Rat Rusije u Ukrajini najveći je sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Moskva trenutno bilježi napredak na ključnim tačkama linije fronta i vodi kontraofanzivu u Kurskoj oblasti – jedinom području gdje je Kijev ostvario značajan vojni uspjeh ove godine.

Međutim, spor, iscrpljujući rat – često nazivan ratom iscrpljivanja, gdje obje strane pokušavaju iscrpiti resurse one druge – teško pogađa obje zemlje.

Ukrajina je od početka bila u nepovoljnijoj poziciji u pogledu materijalnih resursa i ljudstva, ali je dobila milijarde dolara pomoći od zapadnih saveznika, uključujući više od pola milijarde u novoj vojnoj opremi koju je Njemačka obećala u ponedjeljak.

Koliko će pomoći nastaviti dolaziti iz Sjedinjenih Država, ostaje da se vidi nakon preuzimanja dužnosti novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Istovremeno, Rusija ima više oružja, municije i ljudstva – ali pritisak na njenu ekonomiju i stanovništvo sve je veći.

Rusija je drastično povećala vojnu potrošnju u posljednje dvije godine, a njena ekonomija pokazuje znakove pregrijavanja: inflacija je visoka, a kompanije se suočavaju s nedostatkom radne snage. Pokušavajući kontrolisati situaciju, Ruska centralna banka povećala je kamatne stope na 21% u oktobru, što je najviše u posljednjih nekoliko decenija.

S druge strane, Ukrajina i dalje prima značajnu vojnu pomoć od svojih saveznika.

U ponedjeljak je njemački kancelar Olaf Scholz prvi put nakon više od dvije godine posjetio Kijev, gdje je obećao više od 650 miliona eura (684 miliona dolara) vojne opreme za Ukrajinu.

Scholz je najavio da će Njemačka Ukrajini sljedeće godine isporučiti dodatne sisteme protuzračne odbrane, uključujući američki Patriot sistem.

Scholzova posjeta uslijedila je nakon što je prošlog mjeseca izazvao nezadovoljstvo ukrajinskih zvaničnika pozivom Vladimiru Putinu, čime je prekinuo višegodišnje evropske napore da se ruski predsjednik izolira nakon njegove invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Govoreći zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na konferenciji za medije u Kijevu, Scholz je rekao da je u razgovoru s Putinom naglasio da "Ukrajina mora biti nezavisna i suverena država" te da "Rusija mora zaustaviti rat i povući svoje trupe."

Iako Rusija ima više ljudstva nego Ukrajina, suočava se sa značajnim gubicima na bojnom polju, a regrutacija novih vojnika već predstavlja problem – prilikom posljednje djelomične mobilizacije, stotine hiljada muškaraca pobjeglo je iz zemlje.

Sjeverna Koreja nedavno je poslala veliki broj vojnika kako bi pomogla Rusiji na prvim linijama – Zelenski je u novembru izjavio da se oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u Kursku.

Neki od ruskih sistema naoružanja također potječu iz Sjeverne Koreje, uključujući gotovo trećinu balističkih raketa ispaljenih na Ukrajinu ove godine, prema ukrajinskim odbrambenim zvaničnicima i analizi napada CNN-a.

Sjevernokorejski vojnici možda će neko vrijeme pomagati Rusiji, ali materijalne gubitke bit će teže nadoknaditi.

Novo