Rumunija pred ključnim parlamentarnim izborima, hoće li krajnja desnica zavladati?

Da li je šokantna pobjeda nacionaliste Călina Georgescua u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji prošle nedjelje bila anomalija ili je zemlja članica EU i NATO-a suočena s dubljim zaokretom ka krajnjoj desnici?

To je ključno pitanje dok se Rumuni ovog vikenda ponovo vraćaju na birališta kako bi izabrali svoj parlament, piše Politico.

Georgescua, obožavatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina, iz anonimnosti je do pobjede dovela izuzetno uspješna kampanja na TikToku, što je izazvalo sumnje u prikriveno miješanje i upozorenja političkih protivnika na ruski utjecaj.

Iako su ti privlačni videozapisi donijeli neočekivanu podršku, glavne teme Georgescuove kampanje imale su klasičnu populističku privlačnost: zalagao se za tradicionalne kršćanske vrijednosti, obećavao da će se zauzeti za ekonomski isključene ljude i učiniti Rumuniju samodostatnijom u sektorima poput hrane i energije.

Adrian Axinia, potpredsjednik krajnje desne Alijanse za uniju Rumuna (AUR) i član Evropskog parlamenta, izjavio je da će se ta pitanja naći u centru parlamentarnih izbora u nedjelju. Georgescu je bio član AUR-a prije nego što se kandidirao kao nezavisni kandidat.

“Čini se da se ljudi opredjeljuju za opciju suvereniteta i pokazuju da više ne prihvataju da budu tretirani kao građani drugog reda u Evropi,” rekao je Axinia.

AUR je prema posljednjim anketama iskočio na prvo mjesto uoči parlamentarnih izbora u nedjelju. Očekuje se da će osvojiti nešto više od 22 posto glasova, ispred establišmentske Socijaldemokratske partije (PSD) s nešto više od 21 posto, prema istraživanju koje je proteklih dana provela kompanija AtlasIntel.

Druge dvije krajnje desne stranke, SOS Rumunija, koju vodi zastupnica u EP-u Diana Șoșoacă, i Stranka mladih, osnovana prošle godine od strane bivšeg člana AUR-a, nalaze se neposredno ispod praga od 5 posto potrebnog za osvajanje mjesta u parlamentu, ali bi ga mogle preći.

Stranka koja osvoji najviše glasova na izborima u nedjelju trebala bi predložiti sljedećeg premijera. Ako nijedna stranka ne osvoji više od polovine ukupnih glasova, bit će potrebna koalicija.

Ako AUR pobijedi, mogao bi pokušati formirati manjinsku vladu s drugim krajnje desnim strankama ako pređu prag. Glavne stranke, koje bilježe smanjenje biračke podrške dok Rumuni odbacuju establišment, mogle bi biti nevoljne stvarati savez s krajnjom desnicom.

“Vjerovatnoća da Rumunija dobije manjinsku vladu nakon ovih izbora izuzetno je visoka,” rekao je Andrei Roman, izvršni direktor AtlasIntela.

Rumunski Ustavni sud zabranio je Șoșoacă da se kandidira za predsjednika u oktobru, uz obrazloženje da bi njeni antisemitski i proruskih stavovi ugrozili položaj zemlje u EU i NATO-u.

Ona sada tvrdi da će njena stranka profitirati od istog “antiglobalističkog i prosuverenitetskog” pokreta koji je Georgescua doveo na vlast.

“Stranka SOS Rumunija, koju vodim, osvetit će se na parlamentarnim izborima 1. decembra i osvojiti parlamentarnu većinu, a ja ću postati premijer,” izjavila je.

Ovaj vikend, mnogo će zavisiti od toga hoće li Rumuni ozbiljno shvatiti upozorenja mainstream političkih stranaka — i samih nacionalnih vlasti — da je prvi krug predsjedničkih izbora bio ugrožen.

Reformistička predsjednička kandidatkinja Elena Lasconi, koja će se suočiti s Georgescuom u drugom krugu 8. decembra, upozorava Rumune da se suočavaju s “egzistencijalnom borbom” za svoju demokratiju i da bi Georgescu i krajnja desnica mogli vratiti zemlju prema Rusiji i mračnim danima diktature.

Rumunske nacionalne vlasti također tvrde da su izbori bili podložni cyber napadu te snažno sugeriraju rusko uplitanje. U presedanskom potezu, Ustavni sud je u četvrtak naredio ponovno brojanje glasova.

Da stvari budu još komplikovanije, sudije će se u petak ponovo sastati kako bi odlučile hoće li poništiti prvi predsjednički krug zbog tvrdnji da su glasovi za kandidata koji se povukao sedmicu prije izbora ilegalno prebačeni Lasconi.

Lasconi je odluku o ponovnom prebrojavanju glasova opisala kao očajnički pokušaj mainstream stranaka da uzvrate. Rumunski premijer Marcel Ciolacu iz PSD-a, koji je smatran favoritom za predsjednika, ali nije ušao u drugi krug, odbacio je tu optužbu nazvavši je manipulacijom.

Radu Magdin, rumunski politički analitičar, rekao je da bi odluka o poništavanju prošlonedjeljnog glasanja mogla dodatno potaknuti politički angažman i Lasconiinih liberala i krajnje desničarskih stranaka.

Premijer Ciolacu predstavio je svoju socijalističku stranku kao snagu stabilnosti usred nesigurnosti koja je zahvatila Rumuniju nakon Georgescuove pobjede.

“Ovo su najvažniji parlamentarni izbori u posljednjih 35 godina,” rekao je u TV intervjuu u četvrtak navečer. “Sve je postalo vrlo krhko.”