Iz Velike piramide u Gizi su izvučena samo tri predmeta: Do danas su ostali misterija
Postoje samo tri predmeta koji su izvučeni iz Velike piramide u Gizi, a koji i dalje ostaju misterija do danas.
Faraon Khufu, drugi faraon četvrte dinastije, izgradio je piramidu, koja je najstarije od Sedam svjetskih čuda. Veliki dio piramide je i dalje netaknut. Ipak, postoje mnoge stvari koje još uvijek ne znamo o ovoj piramidi, a naročito zašto je samo tri predmeta iz nje bilo moguće izvući.
Ovo je iznenadilo naučnike zbog ogromne veličine piramide. Da budemo vrlo precizni, piramida je bila visoka 146 metara, a njena osnova imala je oko 230 metara u kvadratu. Kada su historičari željno požurili da istraže šta se nalazi unutar, sigurno su očekivali da će otkriti historijske artefakte i predmete.
Međutim, arheolozi i drugi još uvijek nisu pronašli ništa osim tri specifična predmeta - koji su i sami misteriozni. Predmeti su prvi put otkriveni 1872. godine u Kraljičinoj komori Velike piramide od strane britanskog istraživača iz 19. vijeka, Waynmana Dixona. I oni su nastavili zbunjivati stručnjake do danas.
Dixon je pronašao kamen loptu, predmet u obliku kuka od bakra i drveni fragment ili štap - ovi predmeti su ubrzo postali poznati kao Dixonovi relikti.
Lopta i kuk su poklonjeni Britanskom muzeju, ali se lokacija drvenog fragmenta nije znala desetljećima.
Prema Univerzitetu u Aberdinu, štap je doniran muzeju univerziteta 1946. godine nakon smrti Jamesa Granta - doktora koji je postao prijatelj Dixona tokom njegovog istraživanja piramide.
Međutim, drveni štap nikada nije bio klasifikovan i nije se mogao pronaći više od 70 godina, sve dok kustoski asistent Abeer Eladany nije pretraživao predmete iz druge zbirke univerziteta 2019. godine.
Ali, šta su predmeti radili u piramidi?
Kada ih je Dixon prvi put otkrio, britanski list The Graphic je u decembru 1872. godine, kako citira Univerzitet u Aberdinu, izvijestio da su predmeti vjerovatno "težine i mjere koje su koristili graditelji piramida" - lopta kao čekić, a štap i kuk kao drugi alati.
"Pozicija u kojoj su ostavljeni pokazuje da su morali biti ostavljeni dok su radovi još bili u toku, i to u ranoj fazi izgradnje", izvještavao je list tada.
Međutim, drugi vjeruju da su predmeti "namjerno ostavljeni, kao što je to kasnije bio slučaj tokom Novog Kraljevstva, kada su faraoni pokušavali naglasiti kontinuitet sa prošlošću time što su imali starine zakopane sa sobom", objasnio je Neil Curtis, šef muzeja i specijalnih zbirki na Univerzitetu u Aberdinu.
Na kraju je utvrđeno da drvo potiče iz "razdoblja između 3341. i 3094. godine prije nove ere - oko 500 godina prije nego što historijski zapisi datiraju Veliku piramidu na vladavinu faraona Khufua, oko 2580-2560. godine prije nove ere".
Ovo "podržava ideju da - šta god da su bili njihovi upotrebni ciljevi - Dixonovi relikti potiču iz izgradnje Velike piramide i nisu kasniji artefakti koje su ostavili istraživači komora", dodao je univerzitet.
Međutim, Curtis je na kraju zaključio:
"Sada će biti na naučnicima da raspravljaju o njihovoj upotrebi. [...] Ovo otkriće sigurno će ponovo pokrenuti interes za Dixonove relikte i kako oni mogu rasvijetliti Veliku piramidu."