Merkel za BBC: Rat bi počeo i ranije da 2008. nismo blokirali pristup Ukrajine NATO-u

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je za BBC da su ugovori o plinu koje je sklopila s Rusijom imali za cilj pomoći njemačkim kompanijama i održati mir s Moskvom. Također je istakla da bi rat u Ukrajini započeo ranije da nije blokirala ulazak te zemlje u NATO 2008. godine.

Angela Merkel je bila na čelu Njemačke 16 godina, tokom kojih su se dogodile finansijska kriza, migrantska kriza 2015. I ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine.

Merkel je tokom intervjua energično branila svoje odluke.

Tvrdila je da bi rat u Ukrajini počeo ranije i vjerovatno bio još gori da je Kijev 2008. započeo proces pridruživanja NATO-u.

“Vidjeli bismo vojni sukob još ranije. Bilo mi je potpuno jasno da predsjednik Putin ne bi mirno posmatrao kako Ukrajina ulazi u NATO. I tada Ukrajina kao država zasigurno nije bila pripremljena kao što je bila u februaru 2022.“, izjavila je ona za BBC.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ne slaže se s njom.

Odluku Merkel o NATO-u, podržanu od tadašnjeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, naziva jasnim “pogrešnim proračunom” koji je ohrabrio Rusiju.

U rijetkom intervjuu otkako se povukla iz politike prije tri godine, Merkel izražava zabrinutost zbog novih Putinovih prijetnji korištenjem nuklearnog oružja.

Tokom dva desetljeća, Merkel i Putin su se dobro upoznali.

“Moramo učiniti sve da spriječimo upotrebu nuklearnog oružja“. kaže bivša kancelarka.

“Srećom, i Kina je nedavno govorila o tome. Ne bismo trebali biti paralizirani strahom, ali moramo priznati da je Rusija najveća ili, uz SAD, jedna od dvije najveće nuklearne sile na svijetu. Potencijal je zastrašujući“, upozorava ona.

Iako je tokom većeg dijela svog mandata uživala visoke stope popularnosti, sada se Merkel nalazi u poziciji da brani svoje naslijeđe.

Upravo je objavila svoje memoare pod nazivom Sloboda, a vrijeme izdavanja je zanimljivo.

Kaže da je učinila sve što je mogla da osigura mirnu saradnju s Rusijom.

Međutim, Putin je pokrenuo punu invaziju na Ukrajinu samo nekoliko mjeseci nakon što je napustila kancelarski položaj.

Ova invazija potaknula je temeljito preispitivanje energetske politike, diplomatije s Rusijom i migracione politike u Europi, koje su postale norma tokom Merkelinog mandata.

U ulozi vođe najveće evropske ekonomije, bila je, kako kaže bivši talijanski premijer Matteo Renzi, “de facto lider Europe” – “šefica Evropske unije”.

Međutim, sada se suočava s kritikama na račun svoje politike prema Rusiji i dugoročne ovisnosti Njemačke o ruskoj energiji.

Merkel priznaje da su diplomatski pokušaji obuzdavanja ruskih napada na Ukrajinu propali, ali insistira da je tadašnja politika bila u skladu s evropskim ciljevima tog vremena.

Uz to, brani i svoje odluke tokom migrantske krize 2015., koje su je, prema nekima, učinile moralnim liderom, dok su je drugi optuživali za jačanje krajnje desnice.