Vladimir Putin spreman da pregovara o prekidu vatre: Ovo su uslovi
Predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman je da razgovara o prekidu vatre u Ukrajini sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom, ali isključuje bilo kakve veće teritorijalne ustupke i insistira na tome da Kijev odustane od ambicija da se pridruži NATO, pet izvora upoznatih sa situacijom u Kremlju tvrdi za Reuters.
Trump, koji je obećao da će brzo okončati sukob, vraća se u Bijelu kuću u vrijeme ruske prevlasti. Moskva kontrolira dio Ukrajine veličine američke države Virginije i napreduje najbržim tempom od prvih dana invazije 2022. godine.
U prvom detaljnom izvještaju o tome šta bi Vladimir Putin prihvatio u bilo kojem dogovoru kojem posreduje Trump, pet sadašnjih i bivših ruskih zvaničnika reklo je da bi Kremlj uglavnom mogao da se složi da zamrzne sukob duž linija fronta. Možda postoji prostor za pregovore oko preciznog dijela - od četiri istočna regiona Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, prema tri izvora koja su tražila anonimnost.
Dok Moskva tvrdi da su četiri regiona u potpunosti dio Rusije, branjeni nuklearnim kišobranom zemlje, njene snage na terenu kontroliraju 70 do 80 posto teritorije s oko 26.000 kvadratnih kilometara koje još uvijek drže ukrajinske trupe, pokazuju dostupni podaci sa fronta.
Rusija također može biti otvorena za povlačenje s relativno malih dijelova teritorije koje drži u oblastima Harkova i Nikolajeva, na sjeveru i jugu Ukrajine, rekli su dvojica zvaničnika.
Putin je ovog mjeseca rekao da svaki sporazum o prekidu vatre treba da odražava "realnost" na terenu, ali da se plaši kratkotrajnog primirja koje bi samo omogućilo Zapadu da ponovo naoruža Ukrajinu.
“Ako nema neutralnosti, teško je zamisliti postojanje bilo kakvih dobrosusjedskih odnosa između Rusije i Ukrajine“, rekao je Putin 7. novembra.
“Zašto bi to značilo da će Ukrajina biti stalno korištena kao oružje u pogrešnim rukama i na štetu interesa? Ruske Federacije“, dodao je predsjednik Putin.
Dva izvora su rekla da odluka odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete ATACMS duboko u Rusiju mogla zakomplicirati i odgoditi bilo kakvo rješenje - i da pooštri zahtjeve Moskve dok se tvrdolinijaši zalažu za veći dio Ukrajine.
U utorak je Kijev upotrijebio američke rakete da gađa rusku teritoriju, saopštili su zvaničnici u Moskvi koji su taj potez okarakterisali kao veliku eskalaciju. Ako se ne dogovori prekid vatre, Rusija će nastaviti da se bori, navela su dva izvora.
"Putin je već rekao da zamrzavanje konflikta neće funkcionirati ni na koji način, a odobrenje za rakete je veoma opasna eskalacija od strane Sjedinjenih Država“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za Reuters nekoliko sati prije nego što su Rusi izvijestili o udarima ATACMS-a. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar.
Trumpov direktor komunikacija Steven Chung smatra da je novoizabrani predsjednik SAD jedina osoba koja može da okupi obje strane kako bi se pregovaralo o miru i radilo na okončanju rata i zaustavljanju ubijanja.
Trump je rekao da će direktno razgovarati s Putinom pokušavajući da izdejstvuje dogovor o miru iako nije dao detalje kako će pomiriti zaraćene strane, koje ne pokazuju znakove povlačenja.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da njegova zemlja neće stati sve dok posljednji ruski vojnik ne bude izbačen s teritorije Ukrajine, a po granicama koje su ustanovljene 1991. nakon pada Sovjetskog saveza, iako su američki generali javno rekli da je ovo veoma ambiciozan cilj.
Putin je 14. juna iznio svoje uslove za momentalni prekid rata - Ukrajina mora da odustane od svojih NATO ambicija i da povuče sve svoje trupe s teritorija četiri ukrajinska regiona koje Rusija prisvaja i kontroliše.
Sigurnosne garancije i vojna ograničenja
I dok Rusija neće tolerirati da Ukrajina postane dio NATO ili prisustvo NATO trupa na ukrajinskom tlu, spremna je da priča o sigurnosnim garancijama za Kijev, tvrde petorica trenutnih i bivših zvaničnika za Reuters.
Drugi ukrajinski ustupci za koje bi Kremlj mogao da se zalaže uključuju to da Kijev pristane da ograniči veličinu svojih oružanih snaga i obavezu da neće ograničavati upotrebu ruskog jezika, kažu izvori.
Dimitri Sajms, koji je emigrirao u Sjedinjene Države iz Sovjetskog Saveza 1973. godine i jedan je od najbolje povezanih ruskih stručnjaka za Ameriku, rekao je da bi sporazum o prekidu vatre mogao biti postignut relativno brzo kako bi se okončao rat, u kojem je poginulo na stotine hiljada vojnika i raseljeno više miliona civila. Ali širi, trajni sporazum koji se bavio sigurnosnim problemima Ukrajine i Rusije bilo bi izuzetno izazovno napraviti, dodao je on.
"Veliku pogodbu, po mom mišljenju, bilo bi veoma teško postići jer su pozicije dvije strane veoma udaljene", naveo je Sajms.
Bolna istina - Rusija pobjeđuje
Rusija kontrolira 18 posto Ukrajine, uključujući Krim, poluostrvo koje su aneksirali 2014. godine. Također 80 posto Donbasa - regioni Donjecka i Luganska - i više od 70 posto regiona Zaporožja i Hersona.
Također drži nešto manje od 3% Harkovske oblasti i dio Nikolajeva. Ukupno, Rusija ima preko 110.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije. Ukrajina drži oko 650 kvadratnih kilometara ruske Kurske oblasti.
Na unutrašnjem planu, Putin bi mogao da proda sporazum o prekidu vatre koji je omogućio da Rusija drži veći dio teritorije Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona kao pobjedu koja je osigurala obranu govornika ruskog jezika u istočnoj Ukrajini i zaštitila kopneni most do Krima, navodi jedan od izvora. Budućnost samog Krima nije predmet rasprave, rekli su svi ruski zvaničnici.
Jedan od zvaničnika, visoki izvor upoznat o raspravama u Kremlju na najvišem nivou, rekao je da će Zapad morati da prihvati "oštru istinu" da sva podrška koju je dao Ukrajini ne može spriječiti Rusiju da pobijedi u ratu.
Putin, bivši potpukovnik KGB-a koji je posmatrao kako se Sovjetski Savez raspada dok je bio stacioniran u Drezdenu, donio je odluku da sam izvrši invaziju na Ukrajinu uz samo ograničeno savjetovanje male grupe savjetnika od povjerenja, reklo je Reutersu deset ruskih izvora koji poznaju razmišljanje Kremlja.
On će također imati odlučujući glas o bilo kojem prekidu vatre, prema sagovornicima Reutersa. Šef Kremlja predstavlja ono što on naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini kao prelomni trenutak kada se Moskva konačno suprotstavila onome što on vidi kao aroganciju Zapada koji je proširio NATO na istok prema ruskim granicama i miješao se u politiku onoga što Moskva smatra svojim dvorištem, uključujući Gruziju i, što je najvažnije, Ukrajinu.
Kijev i Zapad kažu da je invazija pokušaj da se Rusija dočepa suverene ukrajinske teritorije. Upitani kako bi mogao da izgleda prekid vatre, dva izvora su pričala o nacrtu sporazuma koji je umalo usvojen u aprilu 2022. godine nakon pregovora u Istanbulu, a o kojem je Putin javno govorio da je "moguća baza za postizanje dogovora".
Po tom nacrtu, u koji je Reuters imao uvid, Ukrajina bi trebalo da pristane na stalnu neutralnost u zamjenu za međunarodne sigurnosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN: Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država.
Jedan od ruskih zvaničnika rekao je da neće biti sporazuma ako Ukrajina ne dobije sigurnosne garancije, dodajući: "Pitanje je kako izbjeći dogovor koji Zapad zaključava u moguću direktnu konfrontaciju sa Rusijom jednog dana".