'BiH ne smije biti zadnji vagon voza za EU'
Uoči konferencije “Evropska budućnost Bosne i Hercegovine – 20 godina nakon Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma” koja će se održati u srijedu u Briselu na inicijativu trojice hrvatskih polanika u Evropskom parlamentu (EP), poslanik Andrej Plenković izjavio je kako se ne smije dopustiti istorijska nepravda da BiH među zemljama jugoistočne Evrope bude zadnji vagon u voza za EU, posebno u vrijeme kada Crna Gora dobija pozivnicu za NATO, a Srbija otvara prva pregovaračka poglavlja.
"Pritom je reformska i europska orijentiranost predsjedatelja Predsjedništva BiH vrlo korisna, a tome u prilog govore i nova Strategija o proširenja EU i Izvješće EK o napretku BiH koji su najpozitivniji do sada", naglasio je Plenković za hrvatski Jutarnji list.
Na pitanje koje se poruke očekuju s konferencije, Plenković je kazao kako je prva poruka političkim akterima u BiH da prepoznaju šansu nove politike Evropskog parlamenta te angažovano pristupe sprovođenju opsežnih reformi koje se tiču reforme javne uprave, pravosuđa i borbe protiv korupcije.
"Druga je da želimo jasnije definirati europski put BiH i podcrtati značaj što skorijeg podnošenja zahtjeva za članstvo BiH u Europskoj uniji" – dodao je.
Ponovio je kako je nakon višegodišnjeg zastoja BiH ostvarila napredak na evropskom putu.
Hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu, međutim, zabrinjava najava više referenduma u Republici Srpskoj kojima se dovodi, kako je istaknuo, u pitanje teritorijalna cjelovitost, prijeti povratak nestabilnosti i zastoj u potrebnim reformama.
Osvrnuo se i na terorističke napade u BiH, naglasivši kako je nužna i kvalitetnija saradnja sigurnosnih i policijskih službi u borbi protiv terorizma, koji, po njegovim riječima, prijeti cijelom susjedstvu.
Kada je u pitanju ravnopravnost Hrvata u BiH u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, Plenković je istaknuo kako hrvatske poslanike u Evropskom parlamentu posebno zabrinjava kontinuirani trend smanjivanja broja Hrvata u BiH.
Konferenciju “Evropska budućnost Bosne i Hercegovine – 20 godina nakon Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma” u sjedištu Evropskog parlamenta u Briselu organiziraju Andrej Plenković, Tonino Picula i Jozo Radoš, a na nju je pozvan povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han, visoka predstavnica za spoljnu i bezbjednosnu politiku Federika Mogerini, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko te članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić.
Inače, opšta je ocjena da je Dajtonski sporazum okončao rat, ali se pokazao nedovoljnim ili čak preprekom za izgradnju funkcionalne države. Bosna i Hercegovina jedina je od zemalja obuhvaćenih evropskim Procesom pridruživanja i stabilizacije koja još nije ni podnijela zahtjev za članstvo u EU.
Takođe, u petak će se u Briselu održati prvi sastanak Savjeta za pridruživanje s Bosnom i Hercegovinom nakon što je ovoga ljeta na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.
(Fena)