Balkanski doručak postao je neviđeni hit u svijetu

U moru raznoraznih trendova isplivao je još jedan.

Riječ je o balkanskom doručkom koji postaje sve popularniji na društvenim mrežama. Posebnu popularnost dobio je na Tik Toku, gdje možemo vidjeti razne videe s ukusnim spojem sirovog povrća, feta sira, hljeba pa tako i suhomesnatih proizvoda.

Iako ne predstavlja striktni tradicionalni način prehrane na Balkanu, stručnjaci kažu da ovaj trend donosi nekoliko zdravstvenih prednosti.

Laka priprema

Njegova vizualna privlačnost, jednostavnost u pripremi i zdravstvene prednosti samo su neke od stavki koje su popularizirale balkanski doručak. Vrlo lako se može pripremiti, ali i ono najbitnije, možete ga prilagoditi prema vlastitim željama.

Sastojke probajte prilagoditi svojim potrebama i zdravstvenim potrebama.

Sirovo povrće ključni je sastojak ovog doručka. Neka vam to bude poticaj da u uključite možda namirnice koje do sada niste doručkovali - luk, paprika, paradajz, krastavci i sl. Osim povrća i vlakana, dio ovakvog doručka su integralni hljeb, sirevi ili kobasice.

U cijeloj priči treba pripaziti i na unos soli. Ako odlučite pratiti ovogodišnji trend, pripazite na unos natrija. Većina odraslih treba limitirati unos natrija na manje od 2300 mg dnevno, što je otprilike jedna čajna kašika kuhinjske soli.

- Ovaj bi se doručak mogao uključiti u zdrav način života ako se odaberu opcije s niskim udjelom natrija i ako se pravilno upravlja veličinama porcija. Ako vas ova vrsta doručka natjera da jedete povrće i nemate problema sa srcem, možda bi bilo vrijedno uključiti ga s vremena na vrijeme - rekla je Diana Guevara, dijetetičarka pri UTHealth Houston.

Hljeb ne mora biti bijeli. To može biti hljeb od cijelog zrna pšenice, hljeb s više vlakana, ako ga želite učiniti još zdravijim, piše Jutarnji.hr.

Unos vlakana

Jedna od glavnih prednosti balkanskog doručka su upravo vlakna. Ovaj doručak može osigurati između 10 i 20 grama vlakana, koje unosite upravo kroz povrće (paprika, krastavci, paradajz)

Preporuka stručnjaka za dnevni unos vlakana je 25 do 30 grama, što Balkanci sa svojim doručkom ostvare. Zašto su vlakna bitna i čemu služe uostalom? Vlakna nam upravo pomažu oko regulacije nivoa šećera, u održavanju redovne probave, potiču rast zdravih bakterija u crijevima te mogu smanjiti nivo holesterola u krvi, posebno „LDL lošeg“ holesterola i osigurati zdravo srce.

Ako se odlučite isprobati ga, postepeno uvodite vlaknaste sastojke kako biste izbjegli probavne probleme. Prilagodite obrok zdravijim opcijama, poput integralnog hljeba i niskog natrija, kako biste osigurali da vaš doručak bude ukusan i hranljiv.

Šest ključnih stavki vezanih uz balkanski doručak:

Osnovni dio ovog doručka je sirovo povrće, unos vlakana.
Treba krenuti s laganom konzumacijom ovog doručka koji se sastoji od kruha, povrća, sireva, suhomesnatih proizvoda i sl.
Pripazite na unos natrija.
Ne pretjerujte sa prerađenim mesom jer tako smanjujete rizik od raka.
Prilagođavajte namirnice sebi
Žvačite hranu!