Kremlj iščekuje američke izbore: Šta Trump i Harris znače za Rusiju?

Kada je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima 2016. godine, slavlje u Moskvi bilo je očigledno. Međutim, osam godina kasnije, nakon dva izborna ciklusa i sukoba u Ukrajini, nada se pretvorila u mješavinu gorčine i zadovoljstva.

Za Moskvu bi logično bilo da je Trumpov povratak poželjan, ali realnost je da nijedan od mogućih predsjednika neće ispuniti sve želje Kremlja. Krenimo s Trumpom: ruski predsjednik Vladimir Putin godinama je fasciniran Trumpovom očitom naklonošću prema njemu. Nina Hruščova, profesorica na New School u New Yorku i praunuka Nikite Hruščova, objašnjava: “Putin je mali i tašt čovjek. Kremlju se sviđa činjenica da je visoki, bogati Trump u apsolutnom strahopoštovanju prema Putinu. To daje Putinu prednost.”

I dok je Trumpova “macho” pojava i stil možda neobičan za Zapad, ruska elita nema problema s takvim prikazima bogatstva i autokratskih sklonosti. S druge strane, Trumpovo zavjereničko razmišljanje odražava duboko ukorijenjeno uvjerenje među mnogim Rusima da “duboka država” drži obične Amerikance kao taoce, što Kremlj dodatno koristi u propagandi.

Ono što najviše privlači Kremlj prema Trumpu je njegovo mišljenje o Ukrajini – obećanje da će u roku od jednog dana okončati rat, vjerovatno prisiljavajući Kijev na teritorijalne ustupke. Njegov kandidat za potpredsjednika, JD Vance, snažno se protivi daljoj pomoći Ukrajini, što Rusija vidi kao priliku za pobjedu.

Ipak, Moskva je već shvatila da Trump nije baš najpouzdaniji partner. Tokom prvog mandata nije uspio poboljšati odnose s Rusijom niti ukinuti sankcije zbog aneksije Krima. S obzirom na to da Putinova “trodnevna invazija” na Ukrajinu sada ulazi u treću godinu, Kremlj sumnja da će se američko neprijateljstvo promijeniti, čak i uz predsjednika prijateljski nastrojenog prema Moskvi.

“Izbori neće ništa promijeniti za Rusiju jer kandidati odražavaju dvostranački konsenzus da naša zemlja mora biti poražena,” napisao je na Telegramu Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog vijeća sigurnosti.

Tu je i Kamala Harris, kojoj je Putin u septembru sarkastično dao podršku. “Biden je bio naš favorit, ako to možemo tako reći,” rekao je Putin na Ekonomskom forumu u Vladivostoku. Kada je Biden najavio da neće sudjelovati u kampanji, Putin je rekao da će Rusija “podržati” Harris.

Putinov komentar o Harris izazvao je smijeh među prisutnima, ali i otvorio pitanja. Hruščova smatra da Trumpovo brzo okončanje rata ne bi nužno odgovaralo Putinu. “On je rat učinio ključnim dijelom svog nasljeđa i vodit će ga dokle god bude potrebno,” kaže Hruščova.

Harris bi tako mogla produžiti status quo, nešto što Moskva vidi kao pobjedu jer vjeruje da zapadna podrška Ukrajini slabi. Harris, kao predstavnica establišmenta američke vanjske politike, također Putinu pruža savršenu suparnicu i opravdanje za njegovu “beskrajnu borbu protiv američke hegemonije.”

Dok Kremlj svakako ima interes u ishodu izbora, američki obavještajni izvori i tehnološki stručnjaci optužuju Rusiju za širenje dezinformacija i lažnih videa s ciljem utjecaja na kampanju. Ruski državni mediji opisali su izbore kao nešto između cirkusa i ratne zone, a čini se da bi, kad bi Kremlj mogao glasati, preferirao haos, polarizaciju i razočaranje u američku demokratiju.

Kremlj bi na kraju mogao izaći kao pobjednik, barem u svojoj verziji američkog političkog spektakla, zaključuje Politico.