Historičari otkrili ŠTA PIŠE NA NAJSTARIJOJ MAPI SVIJETA IZ 6. VIJEKA p.n.e i NIJEMI SU OD ŠOKA

Zanimljivosti
Historičari otkrili ŠTA PIŠE NA NAJSTARIJOJ MAPI SVIJETA IZ 6. VIJEKA p.n.e i NIJEMI SU OD ŠOKA
Novi

"Najstarija mapa svijeta na svijetu" koja se nalazi na vavilonskoj glinenoj ploči nedavno je, nakon nekoliko vekova, konačno dešifrovana, a njen sadržaj otkriva iznenađujuću poznatu priču. Ploča s klinastim pismom iz 6. veka prije nove ere prikazuje kartu Mesopotamije, teritorije koja otprilike odgovara današnjem Iraku, i ono što su Vavilonci vjerovali da se nalazi izvan poznatog svijeta u to vrijeme.

Snimak "najstarije mape svijeta" i priče ispisane na njoj objavio je Britanski muzej u Londonu, najstariji javni muzej na svijetu. Drevni artefakt, otkriven na Bliskom istoku, dospio je u Britanski muzej još 1882. godine, ali je njegov sadržaj ostao misterija sve dok kustosi nisu pronašli nedostajući dio i prepisali klinopis.

Foto: colaimages / Alamy / Alamy / Profimedia / Profimedia

Ploča sadrži nekoliko pasusa ispisanih klinastim pismom na poleđini, te iznad dijagrama karte koja opisuje stvaranje Zemlje i ono što je pisac vjerovao da postoji izvan nje. Karta prikazuje Mesopotamiju okruženu dvostrukim prstenom, koji je drevni autor opisao kao "gorku rijeku", odnosno rijeku koja je činila granice oko svijeta kakav su Vavilonci poznavali, prenosi "Ny Post".

Unutar "gorke rijeke", mali krugovi i pravougaonici predstavljaju različite gradove i plemena u Mesopotamiji, uključujući Vavilon, dok drugi pravougaonik predstavlja rijeku Eufrat.

"U ovom kružnom dijagramu obuhvaćen je cijeli poznati svijet u kojem su ljudi živjeli, razvijali se i umirali. Međutim, na ovoj mapi ima i više od toga. Kada je riječ o djelovanju izvan granica poznatog svijeta u svijet mašte, ploča je neophodna," rekao je Irving Finkel, kustos Britanskog muzeja i stručnjak za klinopis.

Autor mape iz doba Vavilona je takođe na mapi iscrtao ono za šta su vjerovali da postoji van njihovog svijeta, uključujući mitska bića i zemlje, kao i referencu na danas dobro poznatu priču – suštinski vavilonsku verziju biblijske priče o Nojevoj barci.

Foto: britishmuseum / Instagram

Drevni Vavilonci su vjerovali da ostaci džinovske barke, izgrađene 1800. godine prije nove ere, koju je izradio Utnapištim – njihova verzija Noje – leže iza "gorke rijeke" na zadnjoj strani planine, iste planine na koju se nasukala Nojeva barka prema zapisima u Bibliji.

"To je prilično provokativna, zahtjevna stvar, prilično zanimljiva stvar za razmišljanje, jer pokazuje da je priča bila ista, i naravno, da jedna priča vodi ka drugoj," zaključio je Finkel.

Novo