Godišnja doba nestaju, a stižu nam superćelijske oluje: Meteorolog otkrio kakav nas horor čeka

U borbi s posljedicama klimatskih promjena najvažnija će biti ulaganja u obrazovanje i znanost, a to prije svega zahtijeva promjenu političkog mentaliteta, smatra meteorolog i atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor dinamičke meteorologije na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Vremensku situaciju koju smo svjedoci posljednjih tjedana, ne samo u Srbiji i Hrvatskoj već i u svijetu, profesor Grisogono objašnjava „intenziviranjem i/ili učestalošću jakih ekstratropskih i tropskih oluja jer klimatski sustav ima progresivno sve više toplinske energije u sebi“.

„Toplinska energija je u velikoj mjeri proporcionalna potencijalnoj energiji, pa se ova povećana potencijalna energija lakše pretvara u kinetičku energiju, što prije svega podrazumijeva vjetar, vertikalna kretanja i turbulenciju. I prije su postojale žestoke oluje, ali su bile rjeđe i više lokalizirane. Ili bi zahvatile samo jedno područje i tada bi se u ljetnoj sezoni ili u bilo kojoj sezoni pojavile jednom ili dva puta“, objašnjava Grisogono za Nacional.

Termalne kupole

„Međutim, sada imamo, možemo reći, skoro na tjednoj razini. To znači povećanu učestalost organiziranih oluja. Organizirane oluje su tzv. mezoskalni kumulonimbusi, a ponekad čak i superćelijski kumulonimbusi, kakvih smo imali nekoliko ljeta, a počeli su i ove godine 2024“, dodaje Grisogono.

Stručnjak je objasnio i koncept toplotne kupole, koja se u posljednje vrijeme sve češće spominje.

„Da, na širem području Hrvatske rjeđe su se pojavljivale termalne kupole, čak i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, sada je to, možemo reći, poluzvaničan naziv jer dobro opisuje relevantnu sinoptičku situaciju. Dakle, kao da smo ispod peći. Toplinska kupola nastaje zbog dugotrajnih anticiklona koji se nikuda ne pomjeraju, a daleko su ili ih na tom području uopće nema, mlazne struje, odnosno planetarni valovi koji bi ih pomaknuli. I jednostavno onda kuhanje ostaje tu. U prosjeku ćemo imati sve više ovakvih sinoptičkih situacija u budućoj klimi, barem u narednih nekoliko desetljeća“, upozorava on i naglašava da bi ova neprijatna klimatska pojava mogla dodatno da se pojača:

„Općenito govoreći, buduće klimatske promjene mogu se sažeti tako da se kaže da će biti još žešće gdje je suvo i vruće. A gdje je vlažno i ima više padavina, i tu će biti u prosjeku žešće. S jedinom razlikom što će se ova kišna područja vjerojatno smanjivati, a topla ili vruća područja će se progresivno širiti u prostoru i vremenu“, kaže Grisogono.

Mrak superćelijska oluja

Objasnio je i sve češće „superćelijske oluje“, kojih će sigurno biti i u budućnosti.

Sopstvena rotacija

„Superćelijske oluje, odnosno superćelijski kumulonimbusi, jedini su olujni oblaci koji proizvode svoju vlastitu rotaciju u prvobitno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom pravcu“, objašnjava profesor Grisogono.

„One proizvode najveće zrna grada, zauzimaju najveće horizontalne površine i najdublje prodiru u donju stratosferu. Razvijaju se relativno sporo, nekoliko sati, traju oko pola dana i imaju karakterističan radarski odraz poput naopako slovo S. Većina tornada potiče od superćelijskih kumulonimbusa“, rekao je on za Nacional.

Također je upozorio da godišnja doba kakva smo navikli nestaju. U budućnosti će proljeće, ljeto i jesen nekoliko puta počinjati i završavati, a djeca će sankanje gledati uglavnom na televiziji.