Crna Gora dobila pozivnicu za članstvo u NATO

 Na dan kada je Crna Gora i zvanično dobila poziv za članstvo u NATO i tako ispisala novu stranicu u svojoj novijoj istoriji, završen je prvi dio procesa, ujedno i najteži na putu ka punopravnom članstvu u NATO-u. Za Crnu Goru proces pristupanja trajao je punih devet godina, piše Anadolu Agency (AA).

Crna Gora je zvanične odnose sa NATO-om počela 29. novembra 2006. godine, oko pola godine nakon što je stekla nezavisnost, kada je pozvana da pristupi Partnerstvu za mir (PzM).

- Prvi ugovorni odnos 2006. -

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je, prihvatajući poziv u PzM, potpisao Okvirni dokument Partnerstva za mir 14. decembra 2006. godine u Briselu. To je prvi ugovorni odnos Crne Gore sa NATO-om.

Crna Gora je 2007. predala odgovore na upitnik o Procesu planiranja i revizije (PARP), a završena je i izrada Individualnog partnerskog programa (IPP). Iste godine, Crna Gora je uspostavila Misiju pri NATO-u u Briselu i Kancelariju za vezu u Vrhovnom štabu savezničkih snaga u Evropi u Monsu (SHAPE).

U februaru 2008. godine NATO je odobrio otpočinjanje izrade Individualnog partnerskog akcionog plana (IPAP). Na taj način je uspostavljen politički dijalog između Crne Gore i NATO-a. Dvogodišnji ciklus IPAP-a okončan je juna 2010. godine, uz pozitivne ocjene NATO-a.

- 2008. zvanično zatražen prijem u MAP -

Na NATO samitu u Bukureštu, u aprilu 2008. godine, Crna Gora je zvanično pozvana da počne proces Intenziviranog dijaloga sa NATO-om o političkim, vojnim, finansijskim, bezbjednosnim i pitanjima javne diplomatije. U oktobru 2008. godine usvojen je Zakon u učešću pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu. Donijeta je i Odluka o angažovanju medicinskog tima VCG u mirovnoj misiji UN u Avganistanu, shodno Rezoluciji Savjeta bezbjednosti.

Crna Gora je 5. novembra 2008. godine, pismom generalnom sekretaru NATO-a Japu de Hop Sheferu, zatražila prijem u MAP, što je prihvaćeno godinu kasnije. Prvi sastanak Sjeverno-atlantskog savjeta (NAC) sa Crnom Gorom, čiju je delegaciju predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović, održan je 9. marta 2009. godine. Na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse, u decembru 2009. godine u Briselu, Crnoj Gori upućen je poziv da otpočne sa implementacijom Akcionog plana za članstvo (MAP).

Odluka o angažovanju predstavnika Vojske Crne Gore u Međunarodnoj pomoći snaga bezbjednosti (ISAF) u Avganistanu, Liberiji (UNMIL) i somalijskim vodama (ATALANTA - u okviru misije EU) donijeta je 29. decembra 2009. godine. Crna Gora je, 23. februara 2010. godine priznata kao 44. ne-NATO zemlja kontributor, u misiji ISAF. U okviru mađarskog kontingenta, a pod regionalnom komandom Njemačke, u martu iste godine upućen je prvi kontigent VCG.

U okviru prvog crnogorskog predsjedavanja Američko-jadranskom poveljom (A5), u junu 2011. godine, u Budvi je organizovan ministarski sastanak A5 na kome je pored zemalja članica i zemalja posmatrača učestvovao i generalni sekretar NATO Anders Fogh Rasmussen.

U prvom kvratalu 2013. godine imenovan je prvi nacionalni koordinator Crne Gore za NATO. Funkcija koordinatora bila je da radi na povećanju javne podrške za članstvo u NATO, kao i da koordiniše međuresorske komunikacione aktivnosti.

Na Dan nezavisnosti Crne Gore, 21. maja 2014. godine, generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen boravio je u Crnoj Gori.

Na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, 25. juna 2014. godine, donijeta je odluka da se sa Crnom Gorom intenziviraju razgovori o njenom članstvu u Alijansi, kako bi se do kraja 2015. godine odlučilo o upućivanju poziva za članstvo.

Crnu Goru je krajem oktobra 2014. godine posjetio Vojni komitet NATO-a, koji predstavlja najviše vojno tijelo pod nadzorom NAC-a.

- Četiri reforme -

Na samitu NATO-a u Velsu, koji je održan  4.-5. septembra 2015. godine, potvrđena je odluka ministara vanjskih poslova NATO članica da se sa Crnom Goru započnu intenzivirani i fokusirani razgovori. Pred Crnom Gorom su tada postavljene četiri reformske obaveze, koje je trebalo intezivno sprovoditi tokom 2015. godine. Oblasti čiji se napredak pratio od strane članica NATO-a su reforma bezbjednosnih službi, reforma odbrane, javna podrška i vladavina prava.

Članice su se obavezale da do kraja 2015. godine procijene napredak Crne Gore i donesu odluku da li da upute poziv za članstvo.

Ministri vanjskih poslova NATO članica donijeli su odluku danas da upute poziv Crnoj Gori da postane 29. članica NATO-a.