Otkriveno koliko zapravo ISIL ima novca na raspolaganju: Cifre od kojih zastaje dah

Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da 40 država, uključujući i neke od članica grupe G20, finansira oružanu grupu Islamska država Irak i Levant bila je šokantna i iznenađujuća, naročito zbog toga što je uslijedila nekoliko dana nakon napada u Parizu.

Putin je dodao da fotografije snimljene iz svemira i ratnih aviona jasno pokazuju razmjere ilegalne trgovine naftom i naftnim derivatima koje provodi ISIL, ističući da se jedan konvoj cisterni nafte iz Sirije proteže na desetke kilometara.

Iako su izjave "ruskog cara" o broju država koje finansiraju ISIL nešto novo, priča o ilegalnoj trgovini nafte kojom se finansira ova grupa predstavlja već dobro poznatu stvar. Međutim, sada se nameću sljedeća pitanja: Ovisi li ISIL samo o prodaji nafte? Koji su izvori njihovog finansiranja? Koje su razmjere bogatstva najimućnije organizacije u historiji?

Dvije milijarde dolara

Prema izvještaju Godišnjeg indeksa cijene terorizma, bogatstvo ISIL-a procjenjuje se na gotovo dvije milijarde dolara, koje su ostvarene iz nekoliko izvora:

- prodaja sirove nafte i naftnih derivata;

- elektrane;

- trgovina antikvitetima;

- porezi nametnuti stanovnicima na teritorijama koje se nalaze pod njihovom kontrolom;

- otkupnine koje dobijaju nakon otmica, od čega je samo prošle godine "zarađeno" blizu 45 miliona dolara;

- prodaja gotovo 40 posto proizvodnje iračke pšenice.

Nafta i porezi

Jedna od eksperitica koja je učestvovala u pripremi Godišnjeg indeksa cijene terorizma, koji je objavio američki Institut za ekonomiju i mir, pojašnjava detalje o tome na koje se sve načine finansira ova grupa.

ISIL kontrolira deset naftnih polja u Iraku i Siriji, a nafta mu pomaže da ostvari više ciljeva. Kao prvo, osiguravanje energetskih potreba za gotovo deset miliona ljudi koji žive na teritorijama pod njegovom kontrolom, kao i gorivo za vojnu mašineriju na terenu. Drugo, prodajom nafte drži svoje neprijatelje pod kontrolom, naročito ukoliko se uzme u obzir da se veliki broj frakcija sirijske oružane opozicije oslanja upravo na ISIL prilikom nabavke dizela.

ISIL ostvaruje milion i po dolara dnevno od prodaje između 34.000 i 40.000 barela nafte nezavisnim trgovcima, a zatim se ta nafta krijumčari na crno tržište, koje vode trgovci i šverceri u Turskoj, Iranu i Jordanu.

Grupa ISIL drži kontrolu nad osam elektrana u Siriji, dok je poznato da se 90 posto isporuke gasa i gasnih stanica nalazi na teritorijama koje kontroliraju sirijski režim i grupa ISIL, navodi ekspertica te dodaje da ove dvije sukobljene strane, koje vode borbe na više frontova, ne žele da dođe do uništavanja tih stanica jer im donose ogroman novac.

Porez na dobit

ISIL je, također, na teritorijama koje drži pod svojom kontrolom nametnuo i poreze na dobit u iznosu od deset posto i između 10 i 15 posto na prihode institucija, te va posto na prodaju robe, pored plaćanja putarine i prelaska granica u mjestima gdje drže kontrolu. Ekspertica otkriva i to da "taksa za izlaz" sa teritorija pod kontrolom ISIL-a iznosi blizu 1.000 dolara i da vrijedi samo za dvije sedmice. Ne treba zaboraviti ni džizju, porez koji se uzima od kršćana koji žive na teritorijama ove grupe, kojeg bivaju oslobođeni samo u slučaju da prihvate islam.

Zanimljivo je da stručnjaci naglašavaju kako je ISIL finansijski veoma stabilan te da nije poput drugih oružanih grupa, jer se može oslanjati na svoj posebni porezni sistem, i to tako što će osvajati dodatne teritorije i nametati nove poreze i povećavati prihode. To znači da se ova grupa isključivo oslanja na interno finansiranje i upravljanje izvorima finansiranja na veoma profesionalan način.

Kako bi potvrdili svoju transparentnost i profesionalizam, prema riječima eksperata, ISIL objavljuje "godišnji izvještaj, u kojem se određuje strategija rada, uključujući i specifične investicije i troškove akcija koje se provode".

Stručnjaci smatraju da ovakvo bogatstvo ne samo da omogućava ISIL-u isplaćivanje plata stranim borcima koji im se pridružuju nego i finansiranje akcija koje ova grupa provodi širom svijeta. To se upravo i dogodilo prilikom napada u Parizu, koji su za sobom ostavili stotine poginulih i ranjenih. Prema riječima stručnjaka, borci ISIL-a mjesečno zarađuju između 375 i 1.200 dolara.

Na osnovu ovog izvještaja, organizacija ISIL i grupa Boko Haram, koja je dala zakletvu ISIL-u i njenom lideru Abu Bakru al-Bagdadiju, ostvarile su reputaciju "najkrvoločnijih" terorističkih organizacija. Dodaje se kako je "ISIL odgovoran za smrt više od 600 osoba u gotovo 1.100 napada, zbog čega se smatra najdestruktivnijom organizacijom na svijetu".

Priliv stranih boraca

Izvršni predsjednik Instituta za ekonomiju i mir Steve Killele ističe kako je "uočljiva promjena u taktici koju je primjenjivala grupa ISIL, što se ogleda i u napadima u Parizu".

On nastavlja kako "ISIL i Boko Haram još više napadaju civile nego vojsku i sigurnosne štabove, budući da akcije poput ovih ostavljaju za sobom veći broj žrtava, dovode ljude u sukob s vlastima, destabiliziraju političke sisteme i navode ih da preispitaju svoje računice".

Uprkos strogim mjerama sigurnosti na granici sa Sirijom i Irakom te vojnim akcijama u ove dvije države, i dalje se nastavlja priliv stranih boraca u te zemlje.

Prema izvještaju Godišnjeg indeksa cijene terorizma, procjenjuje se da je 7.000 stranaca pristupilo oružanim grupama u Iraku i Siriji tokom prvih šest mjeseci tekuće godine, a da je između 25.000 i 30.000 boraca stiglo u Siriju i Irak još od 2011. godine te da je 21 posto boraca pristiglo iz Evrope, a blizu 50 posto s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike.